Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pojavio se jučer u Bruxellesu na razgovorima s čelnim ljudima NATO-a i Europske unije, no dočekala ga je jasna europska poruka da prvo mora prestati, kako je to rekla šefica Komisije Ursula von der Leyen, “s politički motiviranim pritiskom” migranata na vanjske granice EU. Tek nakon što to učini, EU je spreman s njime razgovarati o rješenju koje će pomoći i izbjeglicama, i Turskoj, i Grčkoj.
Detalji do kraja tjedna
– Za pronalazak rješenja potrebno je popustiti s pritiskom koji je usmjeren na naše granice – rekla je predsjednica Europske komisije uoči sastanka s Erdoğanom, koji je bio predviđen u 18 sati i na kojemu je uz nju trebao biti i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Prije toga, u 17 sati, turski je predsjednik imao i susret s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Erdoğan je migrantskim pritiskom na vanjske granice Unije pokušao navesti europske saveznike da ga podrže u diplomatskim i vojnim operacijama koje Turska provodi u i oko sirijske pokrajine Idlib, no kao još jedan znak da u tome nije uspio bilo je i to, što je u Bruxellesu jučer dočekan s porukom da prvo s granice s Grčkom i Bugarskom mora maknuti migrante koje je onamo organizirao doveo i pokušao im otvoriti put prema EU.
Puna podrška Grčkoj u zatvaranju granice bio je prvi korak europskog odgovora, a u drugom koraku traži se “koalicija voljnih” država članica koje će zbrinuti djecu bez roditeljske pratnje, zatečenu na grčkim otocima. U drugom koraku, nakon što EU neutralizira Erdoğanov politički pritisak, Ursula von der Leyen najavljuje da će se dogoditi i povratak u normalu u smislu omogućavanja prava na traženje azila, koje je grčka vlada prošle nedjelje privremeno suspendirala na mjesec dana. Najprije popuštanje Erdoğanova pritiska, a odmah potom i jamčenje da se individualni zahtjevi za azil mogu poštovati i obrađivati, rekla je predsjednica Europske komisije.
Ona nije jučer željela ulaziti u podatke o tome koliko će koja zemlja prihvatiti djece koja su bez pratnje roditelja ili druge odrasle osobe stigla do Grčke na migrantskom valu. No njemačka vladajuća koalicija CDU-SPD usuglasila je odluku prema kojoj će Njemačka ponuditi da zbrine 1000 do 1500 takve djece, a slične odluke, zasad bez konkretne brojke, najavile su i Francuska, Finska, Luksemburg, Portugal, Hrvatska… Detalji se još dogovaraju i znat će se do kraja tjedna, nakon što Ursula von der Leyen u četvrtak posjeti Grčku upravo zbog dogovora o zbrinjavanju izbjegličke djece bez pratnje.
Kriteriji za prihvaćanje maloljetnih migranata i izbjeglica bit će izuzetno strogi. Naime, djeca moraju biti ili ranjena ili bolesna i pod hitno trebaju njegu, ili da su pak siročad bez oba roditelja i ne smiju biti stariji od 14 godina, s tim da će prednost imati djevojčice, kažu u Berlinu.
Hrvatska će odluku o broju djece bez pratnje koju će prihvatiti s grčkih otoka donijeti nakon analize kapaciteta te nakon što povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson sutra obiđe izbjegličke kampove i izvijesti o stanju u njima. Hrvatska također inzistira da se dobro provjeri status djece budući da se njih, koji su ionako najranjivija skupina, često zloupotrebljava u nastojanju da se dobije azil, a također su i žrtve krijumčara ljudima.
“Ne radi se o udomljavanju”
Analizu prostornih i stručnih kapaciteta provodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ministrica Vesna Bedeković jučer je kazala kako dva prihvatna centa, Brda u Splitu te Dugave u Zagrebu, u najvećoj mjeri zadovoljavaju kapacitete, no da se pregledavaju i druge lokacije. Hrvatska ima stručnjake i iskustva u ovakvim situacijama, no ono čega sada najviše nedostaje jesu prevoditelji. Jedno od rješenja je i formiranje mobilnih timova koji će onda odlaziti u manje sredine.
Što se tiče procedure, objasnila je da, kada se na prostoru Hrvatske zateknu djeca bez pratnje, nadležni centar za socijalnu skrb određuje skrbnika, a maloljetnika se smješta u ustanovu te se izrađuje individualni plan za svakog od njih.
Iako je bilo govora o udomljavanju, to ministrica opovrgava.
– Ono što će najprije biti potrebno jest osigurati brzu reakcija u kriznoj situaciji. Ovdje se ne radi o udomljavanju ili posvajanju, već pružanju smještaja djeci u kriznim situacijama – kazala je.
No ministrica je spomenula i eventualne kvote koje će Hrvatskoj biti dodijeljene, što opovrgava izbor iz Vlade.
– Nema govora o kvotama. Sve je na dobrovoljnoj bazi – ističe.
Na tursko-grčkoj granici i dalje se nalaze tisuće migranata i izbjeglica, ali znatno ih manje nego proteklih dana. Grčke vlasti tvrde da su u proteklih 11 dana, od kada je Turska otvorila svoje granice, spriječile ulazak više od 40 tisuća osoba. Grčka je na svojoj granici počela graditi novu žičanu ogradu u dužini od 35 do 40 kilometara.
Koja je to glupost: prvo se uzmu djeca a onda iz humanitarnih razloga i roditelji i sva ostala rodbina. Na tu foru bude cijela Afrika i pol Azije poslale djecu.... Propast Europe i europske civilizacije se bliži ogromnim koracima!!!