Ukoliko se ništa ne promjeni, u Njemačkoj uskoro više nitko neće željeti postati šef, odnosno, voditi neko poduzeće. Razlozi za to su mnogobrojni - manjak vremena, nedovoljno slobode i kreativnosti, piše Deutsche Welle.
- Osoba koja vodi neko poduzeće mora biti stručno osposobljena za ovaj rad. No, jedan šef će tek tada postati dobar rukovoditelj ako će iza sebe imati izuzetno dobar tim. U tom smislu, on bi trebao imati smisla za povezivanje različitih osoba u svom poduzeću i njihovoj motivaciji“, kaže Gudrun Happich koja već 20 godina savjetuje rukovodioce velikih poduzeća
S njom se slaže i Jörg Menno Harms, predsjednik kontrolnog vijeće velike tvrtke Hewlett Packard u Njemačkoj. „Kao šef moram biti u stanju izgraditi jednu kulturu poduzetništva u kojoj se suradnici dobro osjećaju, gdje im rad pričinjava zadovoljstvo, gdje se svojevoljno angažiraju i gdje istodobno vlada atmosfera poštovanja i povjerenja“, kaže Harms za Deutsche Welle. No, upravo s time, kako se čini, mnogi šefovi imaju problema.
Manjak vremena za razmišljanje
Naime, prema istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva, tek 69 posto njemačkih zaposlenika navodi kako osjećaju podršku svog šefa. U drugim EU zemljama ovaj je postotak znatno viši i iznosi u prosjeku oko 81 posto. U čemu je problem? Nije li njemačkim čelnim osobama poduzeća i koncerna poznata činjenica da dobra ili visoka motivacija radnika povećava dobit i radni učinak?
- Većini šefova diljem svijeta pa tako i onima u Njemačkoj je to naravno dobro poznato. No, sprovesti to u dijelo je već mnogo teže i prema mom iskustvu, situacija se pogoršava unazad zadnjih 40 godina“, kaže Harms. Kako bi ipak pokušao promijeniti ovakvu situaciju, on je ovoga ljeta osnovao jednu novu inicijativu gdje upravo vodećem osoblju nudi platformu na kojoj se upravo mladi i iskusni šefovi mogu sastajati i izmjenjivati iskustva. Tako bi oni već postojeća znanja mogli bolje iskoristiti i ujedno prenijeti na generacije koje dolaze. Prema njegovom mišljenju, njemačkim šefovima kao prvo vrlo često nedostaje – vrijeme.
- Ukoliko ne pripaze, vrlo brzo im se u današnje vrijeme može dogoditi da neće imati dovoljno vremena razmisliti o svom djelovanju, o konceptima koje slijede, odnosno, u svojoj vlastitoj kulturi vođenja. Samim time, njima nedostaje i vremena da razmisle i o tome što upravo sada u ovom trenutku rade te da li je to uopće ispravno“, navodi Harms. On dodaje da bi se ova situacija ukoliko se ništa ne promijeni mogla ubuduće još više pogoršati budući da je vrijeme u kojem živimo brzo i postaje sve brže.
Radni tim postaje sve šareniji
Prema mišljenju Olivera Stettesa iz Instituta njemačkog gospodarstva, dodatna otežavajuća okolnost leži i u promjeni samog radnog kolektiva. „Prije su u nekom poduzeću većinski radili uglavnom muškarci srednjih godina. Danas je to drugačije. Imamo velik udio žena, starijih suradnika, osoba s migrantskim podrijetlom. U međunarodnim koncernima rade osobe iz različitih zemalja, oni čak svoje urede imaju u raznim zemljama a ipak su članovi istog radnog tima. To znači da šef jednog ovakvog kolektiva mora biti u stanju mogućnosti i zahtijeve različitih osoba upotrijebiti na pravi, pozitivni način kako bi njegov rad za poduzeće imao što većeg smisla“, objašnjava Stettes.
Sve više kontrole umjesto suradnje i kreativnosti
No, ne postaju samo radni timovi sve složeniji već i sam sustav poduzetništva kao takvog. Samim time, osobama na vodećim pozicijama ukoliko žele svoje poduzeće dobro i kvalitetno voditi zapravo ne preostaje drugo već da vrijeme kojeg ionako imaju sve manje na raspolaganju iskoriste što bolje. To znači, kako kažu stručnjaci – delegiranje posla na druge, povjerenje u rad svojih suradnika, više slobode umjesto stalne kontrole. „No, primjećuje se upravo suprotna pojava. Poduzeća se vraćaju u kameno doba…Šefovi sve više primaju naredbe „odozgora“ koje nemaju uvijek velikog smisla. To posebno pogađa osobe na drugoj ili najnižoj vodećoj razini. Oni moraju samo vršiti ono što im se naredi, ne prepušta im se gotovo nikakva odgovornost kao niti kreativnost da sami nešto izvedu ili riješe. To vodi ka tehnokraciji i ovakav razvoj nipošto nije pozitivan. Svemu tome treba dodati i stalni osjećaj manjka vremena koji dovodi do depresije ili do burn-out-a“, kaže Gudrun Happich.
Nove generacije ne žele na vodeća mjesta
- Međutim, mlade generacije na ovakav način više ne žele voditi poduzeća. Uskoro će u Njemačkoj biti manjak osoba koje su spremne doći na ove položaje. Problem pri tome nije samo demografske prirode već upravo u tome da mladi žele više slobode, vremena za sebe, slobodno vrijeme i obitelj. Hitno nam je potrebna promjena!“, upozorava Harms.
>> Šefovi državnih tvrtki dobili pola milijuna kuna bonusa
