Učinit ćemo sve što je potrebno za obranu eura, rekao je svojedobno predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi i pokrenuo politiku kvantitativnog popuštanja i tiskanja novca u kojoj je ECB od 2015. do danas otkupio oko 2200 milijardi eura državnih obveznica. Njemački Ustavni sud jučer je donio presudu koja praktički poručuje – e, nećete više!
“Ovo je početak kraja”
Njemački su ustavni suci, naime, presudili da je ECB-ova politika neograničenog kupovanja obveznica prezaduženih država eurozone djelomično protuustavna.
Zaključili su da je ECB prekoračio svoje nadležnosti, baš kao i njemačka savezna vlada i Bundestag, koji nisu reagirali. Iako Ustavni sud program otkupa obveznica nije u cijelosti proglasio neustavnim, njemački ustavni suci na tri su mjeseca isključili Bundesbank (Njemačku saveznu banku) iz programa, sve dok ECB na razumljiv i utemeljen način ne objasni razmjernost programa otkupa obveznica. Premda se ova odluka ne odnosi na aktualni paket pomoći ECB-a zbog koronakrize, ona će imati dalekosežne posljedice na politiku i odluke ECB-a. Najviši njemački sud sa sjedištem u Karlsruheu tako je prvi put presudio da odluke europskih institucija nisu u skladu s njihovim ovlastima, zbog čega, kako je objasnio predsjednik Ustavnog suda Andreas Voßkuhle, ne mogu biti važeće u Njemačkoj. Ustavni sud u Njemačkoj ovom je presudom išao protiv Suda EU, koji je u svojoj presudi 2018. zaključio da je ECB-ova politika u skladu s propisima.
– Ako svaki Ustavni sud u svakoj državi članici počne davati svoja tumačenja onoga što Europa smije, a što ne smije raditi, onda je to početak kraja. Čuvar ustavnosti u EU je Sud EU i tako treba i ostati – komentirao je Guy Verhofstadt, čelnik kluba liberala u Europskom parlamentu.
Odlukom Ustavnog suda u Karlsruheu, koja je donesena uz jedan glas protiv, saveznoj vladi i Bundestagu nalaže se da se suprotstave programu kupnje obveznica, a Bundesbanku se privremeno zabranjuje sudjelovanje u kupnjama obveznica, što će imati ozbiljne implikacije na ECB i aktivnosti središnje institucije eurozone. Upravo je Bundesbank kupovao najviše državnih obveznica, u cilju jačanja gospodarstva eurozone. Stručnjaci se slažu da je teško zamisliti kako bi ECB, bez sudjelovanja središnje banke najveće države, mogao nastaviti program otkupa državnih obveznica kao dosad.
Program kupnje državnih obveznica djeluje od 2015., a početkom krize zbog pandemije koronavirusa ECB je znatno proširio kupnju obveznica, tako da bi odluka Ustavnog suda mogla utjecati na nedavne mjere potpore ECB-a za suzbijanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Odnosno, mogla bi natjerati ministre financija i vlade država članica da dogovore puno veće fiskalne mjere obrane od koronakrize, umjesto da se oslanjanju na monetarne mjere kakva je ova ECB-ova koja je sada osporena na njemačkom sudu.
Tužba osnivača AfD-a
Tužbe Ustavnom sudu zbog kupnje državnih obveznica i činjenice da njemački porezni obveznici time kupuju npr. grčki dug protiv svoje volje podnijeli su bivši dužnosnik vladajućih kršćanskih demokrata Peter Gauweiler i bivši dužnosnik i osnivač Alternative za Njemačku (AfD) Bernd Lucke, dok još jednu skupinu tužitelja zastupa berlinski financijski stručnjak Markus Kerber. Tužbama se naglašava da ECB njihovim novcem pomaže neodgovorne i rastrošne članice eurozone, dok Gauweiler u svojoj tužbi ističe da neograničena kupnja državnih obveznica potkopava demokratsko odlučivanje.
O ovom pitanju u Njemačkoj se već godinama vodi žustra rasprava. Pojedini stručnjaci upozoravaju da neposredno jamstvo za dugove drugih država narušava pravo parlamenta na određivanje proračuna, a ističe se i da je njemačka kancelarka Angela Merkel potporom Fondu za spas eura trajno obvezala Njemačku na sudjelovanje u programu, s obzirom na to da se sudjelovanje ne može jednostrano otkazati.
Kao i uvijek, pragmatični Nijemci. Nije ovo zbog Grčke već zbog krize koja dolazi.