Ekonomisti David Card, Joshua Angrist i Guido Imbens dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomske znanosti za proučavanje utjecaja imigracije, minimalne plaće i obrazovanja na tržište rada alatom prirodoslovnih eksperimenata.
Imigracija je već godinama vruća tema u brojnim zemljama, a pandemija covida 19 otvorila je nova pitanja i dodatno pojačala fokus kroz izraženiji problem nestašice radne snage.
Ovogodišnji laureati, profesori s američkih sveučilišta David Card, Joshua D. Angrist i Guido W. Imbens pružili su nove spoznaje o tržištu rada i pokazali koji se zaključci o uzrocima i posljedicama mogu izvući iz prirodoslovnih pokusa, stoji u priopćenju švedske kraljevske akademije.
"Ključno je koristiti situacije u kojima slučajni događaji i promjene propisa rezultiraju različitim tretmanom ljudi, kao što je slučaj s kliničkim ispitivanjima u medicini", stoji u priopćenju Švedske kraljevske akademije.
Card je u istraživanju utjecaja imigracije, minimalne plaće i obrazovanja na tržište rada utvrdio da podizanje minimalne plaće ne rezultira nužno manjim brojem radnih mjesta.
Njegova istraživanja pokazala su i da imigracija može povoljno utjecati na primanja građana rođenih u određenoj zemlji, a negativno na one koji su kao imigranti stigli u nju ranije.
"Saznali smo i da su resursi u školama daleko važniji za budući uspjeh učenika na tržištu rada no što se do sada mislilo", stoji u priopćenju Švedske kraljevske akademije.
Joshua Angrist i Guido Imbens pokazali su pak kako izvući precizne zaključke o uzrocima i posljedicama iz eksperimenata koji su, primjerice, pokazali da produljenje obaveznog obrazovanja različito utječe na učenike.
Podatke iz prirodoslovnih pokusa teško je protumačiti, neki bi učenici, kažu, nastavili sa školovanjem te za njih vrijednost obrazovanja često nije reprezentativna za cijelu skupinu.
Dakle, nameće se pitanje, je li uopće moguće izvući bilo kakve zaključke o učinku dodatne godine u školi, stoji dalje u priopćenju.
„Sredinom 1990-ih Joshua Angrist i Guido Imbens riješili su ovaj metodološki problem, pokazujući da se precizni zaključci o uzroku i posljedicama mogu izvući iz prirodoslovnih pokusa”, napominje Akademija.
"Cardovo istraživanje temeljnih društvenih pitanja i Angristov i Imbensov metodološki doprinos pokazali su da su prirodoslovni eksperimenti bogat izvor znanja", zaključak je švedske akademije.
Ekonomist David Card rođen je 1956. godine u Kanadi i profesor je na sveučilištu Berkeley u SAD-u. Joshua D. Angrist rođen je 1960. u SAD-u i profesor je na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Guido W. Imbens rođen je 1963. u Nizozemskoj i profesor je na američkom sveučilištu Stanford.
Dobitnicima će pripasti novčana nagrada od ukupno 10 milijuna švedskih kruna, pri čemu će Cardu pripasti polovina iznosa, a Angrist i Imbens podijelit će drugu polovinu.
Nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke. Naknadno je dodana ostalim Nobelovim nagradama koje se dodjeljuju od 1901. godine prema oporuci švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela.
Evo još 3 Amerikanca za Nobela, što bi trebalo značiti da im ekonomija cvjeta ( nażalosti i nije baš tako) . Nikad nijedan Koreanac nije dobio tu nagradu, mada je njihova ekonomija daleko zdravija i naprednija. Dakle pitanje je sadaa kakav značaj ima ta nagrada, kada nema nikakve veze sa stvarnim životom.