Nekoliko mjeseci prije kraja mandata i Vlada Ivice Račana mogla bi se naći, kao i HDZ-ova prije nje, pred pšeničnom aferom. Problem je u obnavljanju pšenice u Državnim robnim zalihama iz veljače ove godine, kad je 11 tvrtki dobilo 26.700 tona pšenice (vrijedne oko 30 milijuna kuna), uz obvezu da posuđene količine vrate nakon ovogodišnje žetve. Žetva je odavna prošla, a ugovor s Robnim zalihama poštovala je samo jedna tvrtka!
Traže dulji rok
U Ravnateljstvu za robne zalihe doznajemo i kako dvije tvrtke upravo vraćaju pšenični dug, a ostalih osam traži produljenje roka za vraćanje, opravdavajući se manjkom pšenice na tržištu zbog suše. Od njih Ravnateljstvo traži da dugove podmire u pšenici ili u novcu. Inače će se aktivirati instrumenti osiguranja i postupci putem Državnog odvjetništva, te kazneni postupci protiv odgovornih osoba ako izdane mjenice nemaju pokriće.
Davanje državne pšenice na tzv. zanavljanje bez odgovarajućih Vladinih odluka još je u svibnju ogorčilo ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, koji je tvrdio da je riječ i o kriminalu. Tadašnji ravnatelj Robnih zaliha Srećko Kramarić razriješen je dužnosti potkraj svibnja zbog prekoračenja ovlasti. U Banskim dvorima nadali su se da su pšeničnu aferu izbjegli, ali nisu računali da bi tvrtke koje su posudile pšenicu mogle izigrati ugovor. U Ravnateljstvu robnih zaliha ne žele precizirati koje tvrtke nisu poštovale ugovor. Poznato je, međutim, koje su tvrtke dobile državnu pšenicu: LKL, Braća Mihaljević, Nokino, Komagra, Mlin, Trgo-Mikulić, Expensum, Plodinec, Žitar, Abas-commerce, Šljunčara i separacija, te Eurotalent (ne odnosi se na istoimeni pekarsko-ugostiteljski obrt iz Zagreba).
Ponavljanje natječaja
- Ministarstvo poljoprivrede upozoravalo je na loše gospodarenje robnim zalihama, za što smo bili i prozivani. Reagirali smo zbog tadašnjeg drastičnog pada cijena brašna na našem tržištu i neuključivanja našeg ministarstva u postupak, te davanja pšenice u zanavljanje bez javnih natječaja - kaže Nenad Matić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.
Postavlja se pitanje kako će dužnici naći pšenicu na tržištu jer nakon suše, viškova te žitarice nema. Odgovor na to ne zna ni Ministarstvo poljoprivrede, a N. Matić upozorava da su natječaje za otkup seljačke pšenice, uz državnu subvenciju, za neke županije morali ponavljati. A u organiziranom otkupu seljačke pšenice, dodaje, nisu sudjelovale tvrtke koje su početkom godine posudile pšenicu iz Robnih zaliha.
