Po čemu rješavanje pitanja granice Hrvatske te Bosne i Hercegovine ima veze s gradnjom pelješkog mosta, pitaju se hrvatski političari kako među vladajućima tako i u oporbi. Istup ministra prometa BiH Damira Hadžića i nije najbolje odjeknuo u Hrvatskoj kad je ovaj, vrlo netaktično i nediplomatski, zatražio te upozorio Hrvatsku da prije gradnje mosta treba dobiti suglasnost BiH, a taj pristanak uvjetovao prethodnim dogovorom dviju država o granicama te poštovanjem konvencije UN-a o pravu na nesmetan pristup otvorenom moru.
Time se, neizravno, ponovno aktualiziralo pitanje nikad do kraja riješene granice s BiH, ali i ideje iz krugova bliskih Vladi kako bi ipak trebalo ratificirati sporazum iz 1999. potpisan između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića te su, doznajemo, u Sarajevo već poslani takvi signali. Sporazum je najviše bure podigao zbog činjenice da su dva Školja u Malostonskom zaljevu, Veliki i Mali, te vrh poluotoka Kleka “predani” BiH. Ministar Hadžić jučer nije bio dostupan za komentar.
– Sporazum o cijeloj dužini granice između Hrvatske i BiH postoji od 1999. Nije nikada ratificiran, ali svakako to pitanje treba razmotriti jer smatramo da je važno da se to jedanput stavi ad acta, pod kategoriju riješeno. Za to ovdje postoje dobri uvjeti – izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Karte iz 1974. godine
U sporazumu, među ostalim, stoji i da se rješava još jedno sporno pitanje, ono oko Hrvatske Kostajnice, na koji je pak prigovora imala Republika Srpska. Naime, Stari grad u Kostajnici pripada Republici Hrvatskoj, što je utvrđeno temeljem katastarske dokumentacije. Naselje u gornjem dijelu Martina Broda uglavnom je pripalo Hrvatskoj, a uže naselje i željeznička postaja – BiH. Pojas oko Begluka, odnosno Uništa kod Bosanskog Grahova može biti predmetom razgovora, unutar propisane procedure, stoji u sporazumu.
Karte na koje se sporazum poziva nastale su 1974. U geodetskom odjelu općine Neum kazali su kako su od te godine, kada je obavljeno avionsko snimanje općine i razgraničenje s graničnim općinama Dubrovnik i Metković te nakon uspostave tih premjera, otoci Mali i Veliki Školj i vrh poluotoka Klek u sastavu katastarske općine Neum. Vlasnici zemljišta hrvatski su državljani, a hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga gotovo 600 godina to bio hrvatski teritorij.
BiH će imati prolaz
– Taj sporazum imamo odavno, a na Vladi je da ga pošalje u ratifikaciju, što bi bio jedan od načina rješavanja otvorenog problema koji imamo s BiH. Granicu je dogovarao HDZ-ov predsjednik tako da tu ne vidim većih problema. No, ističem, ne vidim kakve veze imaju pelješki most i sporazum, ali granice se moraju definirati – kazao je izvor blizak Vladi.
Ako sporazum ode u ratifikaciju, a bosansko-hercegovačka strana ga je već ratificirala, HDZ-ovi glasovi i ne bi imali neku ulogu jer je riječ o utvrđivanju, a ne promjeni granice tako da je za prolaz dovoljno 76 ruku, a ne dvotrećinska većina. No iz HDZ-a nisu zadovoljni. S jedne strane, smatraju kako je neprihvatljivo da se Vlada, za koju smatraju da nije dobro pripremila diplomatski položaj prema BiH, dovela u položaj da se izgradnja mosta na hrvatskom teritoriju uvjetuje ratifikacijom te je sada ucjenjuje i ministar države koja u svom parlamentu nije ratificirala ni Daytonski sporazum, koji im je dao Ustav. S druge, problematični su Školji, što je “isplivalo” nakon potpisivanja sporazuma, zbog čega on do sada nije ratificiran, ali i otvaranje pitanja granice, procjenjuju, ne bi bilo dobro u ovom trenutku. BiH ima pravo na neškodljiv prolaz, to je točno, i imat će ga, smatraju.
– Nepotrebno je sada problematizirati – Hrvatska i BiH imaju granicu jer imamo potpisani sporazum. Nije oportuno prihvaćati teze ministra BiH te otvarati još jedno granično pitanje – smatra Davor Stier iz HDZ-a.
>>BiH ministar Hadžić: BiH neće biti Hrvatskoj ono što joj je Slovenija
"– Sporazum o cijeloj dužini granice između Hrvatske i BiH postoji od 1999. Nije nikada ratificiran, ali svakako to pitanje treba razmotriti jer smatramo da je važno da se to jedanput stavi ad acta, pod kategoriju riješeno. Za to ovdje postoje dobri uvjeti – izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić." evo vesne pusic. gura li se gura. sad ce ona to "sve srediti". potezom svojeg burzujskog pera...