Ispitivanje interesa potencijalnih investitora

Novi vlasnik traži se za cijelu Fortenovu

Jastrebarsko: Prezentacija poslovanja i budućih planova Fortenova grupe u tvornici Jana
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/3
28.04.2023.
u 09:12

Većina promatrača uglavnom se slaže i da je u svemu američkom fondu HPS, kao glavnom kreditoru u više od milijardu eura vrijednim obveznicama koje dospijevaju početkom rujna, “sjekira upala u med”

Nakon neuspjelih lanjskih pokušaja u kojima se Fortenova grupa nastojala riješiti samo sankcioniranih dioničara, novi vlasnik sada se traži za cijelu Fortenovu. Objasnili su i da su nakon neuspjelih pokušaja Sberbanka da proda svoje udjele u Grupi istekle pravne osnove koje su postojale za dobivanje licence za provedbu izlaska sankcioniranih imatelja depozitarnih potvrda iz vlasničke strukture.

Dakle, trenutno više nema realnih mogućnosti za prodaju samo udjela SBK Art ili Sberbanka.

Dodatni diskont

Započet je proces ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju nizozemske kompanije Fortenova Group MidCo, u čijem je potpunom vlasništvu sustav nekadašnjeg Agrokora. Eventualno okončanje procesa ne očekuje se prije kraja rujna ove godine, najavili su iz kompanije. Iako je objava popraćena nizom tehničkih informacija, upitnika je mnogo više nego odgovora. A kao i cijelo vrijeme od eskalacije krize Agrokora prije punih šest godina, i najnovija epizoda u narednom će razdoblju biti predmetom raznih interpretacija, intriga i spekulacija. Jedne idu u smjeru propitivanja tko će potencijalno u ovo doba iduće godine biti novi vlasnik Fortenova grupe, tj,. tko su uopće mogući interesenti za takav "biznis miks", pogotovo s aspekta veličine transakcije, ali i baštinjenih pravnih repova.

Uz podršku međunarodne investicijske grupacije Lazard, pozivi su upućeni navodno na adrese 20-ak velikih private equity fondova. S tim u vezi jedan domaći investicijski bankar kaže kako je pritom izglednije da se kao interesenti pojave veliki PE igrači koji trenutno nisu prisutni u ovoj regiji, koji pod upravljanjem imaju imovinu reda velične i stotinjak milijardi eura i koji su "manje opterećeni sudsko-pravnom poviješću Fortenove".

 

>> VIDEO Ekonomski analitičar Damir Novotny o prodaji Fortenove

S druge strane, uz današnju cijenu financiranja Fortenove, a pogotovo skoro refinanciranje mega obveznice koje će značiti i značajan dodatni jednokratni trošak, početak procesa prodaje mnogi sagledavaju kao "distressed sail", što nužno znači i značajan diskont u vrednovanju. Zna li se da se prilikom prošlogodišnje nesuđene operacije prodaje Sberbankova udjela govorilo o približno pola milijarde eura kao vrijednosti te transakcije, što implicira vrednovanje cijele kompanije na oko 1,2 milijarde eura, pretpostavka je da bi to sada uključivalo i dodatni diskont. Zbog svega neki financijaši dvoje čak i oko stvarnih nakana započetog procesa. "Ovdje je ipak o riječ o mudrim ljudima koji znaju prodavati i zarađivati", kaže jedan od njih. Neki drugi pak pitaju se nije li pojedinačna prodaja nekog od npr. proizvodnih biznisa (vode, ulja) bila bolja opcija.

Oko nekih pitanja većina se ipak slaže. Ako je bivši Agrokor predstavljao sistemski rizik, teško je reći da je on potpuno nestao, pa je teško reći i da je cijela misija baš ispala jako uspješna. Većina promatrača uglavnom se slaže i da je u svemu američkom fondu HPS, kao glavnom kreditoru u više od milijardu eura vrijednim obveznicama koje dospijevaju početkom rujna, "sjekira upala u med". U poziciji je da praktično može ucjenjivati uvjetima refinanciranja. S obzirom na prvotno ugovorene uvjete (7,3 posto plus 6-mjesečni euribor, ali taj varijabilni dio utvrđen je na minimalnih 1 posto) i razinu euribora, pretpostavlja se da to, čak i ako je definirana i maksimalna vrijednost varijabilnog dijela cijene, danas implicira približno dvoznamenkastu kamatu. Ni jednokratni trošak u okviru produljenja postojeće obveznice, i to "na rok koji neće biti dulji od kraja 2024. godine", zasigurno nije mali.

Vlada: Dobra odluka

Iz Fortenove su uz objavu početka procesa prodaje u procjenama za rezultate u 2022. iznijeli ukupne prihode veće od 5,2 milijarde eura, dobit iz operativnog poslovanja veću od 470 milijuna eura te prilagođenu dobit iz operativnog poslovanja veću od 300 milijuna eura. Isto tako, među podacima je i onaj o neto dugu kompanije na kraju 2022. od 1,1 milijardu eura, dok omjer neto duga i prilagođene dobiti iz operativnog poslovanja iznosi 3,5 puta. Likvidnost na računu krajem godine bila je veća od 280 milijuna eura. Financijski znalci i u pogledu te razine likvidnosti kažu kako to iz perspektive nadolazeće turističke sezone, kad su i potrebe za likvidnošću najveće, ne zvuči jako impresivno. O svemu se u četvrtak oglasila i Vlada. Prate cijelu situaciju, a odluku o potrazi za novim vlasnikom smatraju dobrom.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije