U trenutku kada je Republika Srpska već potpisala koncesijske ugovore
vrijedne tri milijarde eura, u Federaciji BiH se tek dovršava izradba
strategije i akcijskog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta koja
bi se trebala naći na jednoj od sljedećih sjednica federalne Vlade.
Koristiti domaće snage
Nova, sveobuhvatna strategija uključila je izgradnju više od tisuću
kilometara autocesta i brzih cesta. Gruba predviđanja govore da bi za
dovršetak ove mreže cesta trebalo izdvojiti 15 milijardi maraka.
Strateški cilj nove mreže prometnica je iskoristiti domaće kapacitete i
povezati veće centre te bolje povezati BiH s RH i Republikom C. Gorom,
kao i značajno povećati sigurnost putovanja.
“To znači da su najznačajniji pravci razvoja mreže autocesta i brzih
cesta u Federaciji BiH sjever-jug (koridor Vc; granica
RH-Odžak-RS-Zenica-Sarajevo-Mostar-granica s RH) i
sjeverozapad-jugoistok (granica s
RH-Bihać-Lašva-Sarajevo-Goražde-granica s CG), odnosno povezivanje s RH
i CG”, navodi se u prometnoj strategiji Federacije BiH. Pri tome se
precizira povezivanje prometnih pravaca iz BiH s koridorom X u
Republici Hrvatskoj, uključujući prsten oko Osijeka, priključenje na
jadransko-jonsku autocestu kod Ploča i daljnji razvoj prema Crnoj Gori
i priključenje na koridor Dunav-Drava-Sava.
Što je još znakovitije, uvrštene su i dionice cesta kroz Hercegovinu,
ne navodeći probleme kojima se u dijelu političkih krugova u Sarajevu
nastojalo ovaj dio države potpuno prometno izolirati.
Trećina u 4 godine
Zahvaljujući naporu ureda dopremijera Vlade Federacije Vjekoslava
Bevande, u plan izgradnje brzih cesta u Federaciji uključena je i brza
cesta od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda do granice s Hrvatskom,
odnosno Splitom, kao i brza cesta kroz središnju Bosnu koja taj dio
dalje preko Kupresa i Livna povezuje s granicom RH i uključuje na
hrvatsku autocestu.
Valja međutim reći kako za najveći broj planiranih cesta treba izraditi
idejne projekte, studije utjecaja na okoliš, kao i studiju izvedivosti.
Kada je u pitanju koridor Vc, u predstojećem četverogodišnjem razdoblju
očekuje se okončanje izgradnje oko trećine autoceste. Radi se o
dionicama Svilaj-Odžak, Bijača-Počitelj-Mostar jug te Kakanj-Drivuša i
Vlakovo-Tarčin.
Hrvatski su dužnosnici u Vijeću ministara zbog pokušaja opstrukcije
gradnje mosta kod Počitelja, ali i dijela autoceste kod Blagaja,
uvjetovali cijeli financijski paket, a time i izgradnju ovih dionica
koje financiraju Europska investicijska banka i Europska banka za
obnovu i razvoj.
Uvjet je da se grade sve tri dionice na autocesti od kredita vrijednog
480 milijuna eura ili će se zaustaviti svi projekti. Očekuje se da bi
radovi na ove četiri dionice mogli biti okončani do 2013. godine.
Prvo privatno-javno partnerstvo
Jedna od ključnih dvojbi je s kojim sredstvima pokrenuti velike radove na izgradnji mreže cesta i autocesta u FBiH. Kao uvjet odobravanja kredita od Europske investicijske banke (EIB) u BiH će se trebati uvesti posebna trošarina od 10 feninga po litri goriva. Procjenjuje se da bi se na taj način moglo godišnje izdvojiti oko 100 milijuna maraka. Prvi se put spominje i mogućnost javno-privatnog partnerstva, model koji se djelomično koristio u Hrvatskoj, ali i Republici Srpskoj. “Paralelno s ovim aktivnostima gradi se i održiva financijska konstrukcija za prvi projekt privatno-javnog partnerstva te priprema model financiranja i preostalih dionica autoceste na koridoru Vc u Federaciji BiH, kako bi se izgradila i pustila u promet do 2020. godine”, stoji u studiji.
