Uskoro kuna i lipa više neće biti u optjecaju. Ta je činjenica potaknula numizmatičare i kolekcionare u Hrvatskoj da krenu u kompletiranje svojih zbirki. Zanimljivo je istaknuti kako su neke od kovanica rjeđe i predmet su većeg interesa.
Jedna od kovanica koja je postala senzacija u kratkom roku je ona od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta. Uvođenjem eura numizmatički potencijal dobivaju i ostale hrvatske kovanice. Stručnjak za numizmatiku Zlatko Viščević otkrio je za Tportal koje bi primjerke bilo dobro sačuvati za budućnost
Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., s time da su na sebi imale godinu izdanja 1993., a zadnje nose 2022. godinu, posljednju prije uvođenja eura.
Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi, određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova u vrlo malim količinama. U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima.
To sve utječe na atraktivnost određene kovanice za sve koji žele skupiti kolekciju. Najvažnije za vrijednost starog novca je njegova rijetkost. Rijetka godišta uvijek su zanimljiva za kolekcionare jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.
'Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti', naglašava Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net.
Video - Ovo su važne stvari koje nas čekaju u 2023., posebno pravilo vrijedit će za bankomate do travnja
Kovanice od jedne lipe
Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je vrlo teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina.
Za kovanice od jedne lipe postoji prigodno izdanje, FAO, i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Kovanice od dvije lipe
I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.
Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.
Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od dvije lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi. Tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.
Kovanice od pet lipa
Uglavnom, ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke godinama koje im nedostaju. Međutim kod kovanica od pet lipa uvijek je problem kvaliteta, tj. očuvanost. Presvučene su naime mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta. Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022..
Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi.
Kovanice od 10 lipa
Kovanica od 10 lipa s hrvatskim natpisom (neparne godine) ima jako puno u optjecaju. Lako se pronalaze, samo je problem pronaći starija godišta dobre kvalitete. Teško je pronaći godinu 2019. jer je mali broj njih pušten u optjecaj. Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi.
Kovanice od 20 lipa
Česte su u optjecaju i ima ih puno, osobito onih s hrvatskim natpisima i neparnom godinom, lako se pronalaze, a uglavnom su i dobro očuvane. Godine koje se teže nalaze su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka.
Video - Hrvatska pošta ima važnu obavijest za građane oko zamjena kuna u eure
Kovanice od 50 lipa
Kovanice od 50 lipa s hrvatskim natpisima i neparnim godinama uglavnom su dobro zastupljene, no godišta 1997., 1999. i 2021. malo se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati. Postoji i prigodno izdanje povodom Europskog nogometnog prvenstva.
Kovanice od jedne kune
Kovanice od jedne kune prisutne su u optjecaju u velikom broju. Osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. teže se pronalazi.
Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.
Kovanice od dvije kune
Kovanice od dvije kune dobro su zastupljene, a najteže je naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega.
Kovanice od pet kuna
Kovanice od pet kuna relativno su dobro zastupljene, osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Općenito teže je naći starija godišta u savršenom stanju, a posebno obratite pažnju na 1997. Manjak je i kovanica iz 2021. pa ako ih imate, svakako ih sačuvajte.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju, ali su oduševile su kolekcionare i numizmatičare te ih rado skupljaju. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., a jedina kovanica koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
'U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija 'za dobrim starim' kunama i lipama', ističe Viščević.
Detaljan pregled izdanja kuna i lipa po godinama, te koje je dobro sačuvati pogledajte ovdje.
"Eu, naddržava vlada s 27 bivših država koje su svoj suverenitet predale birokratskoj kliki koju nitko u EU ne bira ni na kakvim izborima. Oni koji su zadržali svoju valutu, s tim i kartu s kojom mogu bilo kad izaći ispod tog šupljeg kišobrana su Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska. Ima paradržava koje nisu pod EU čizmom, a koriste euro kao službenu valutu: Andora, Kosovo, Crna Gora, Monako, San Marino i Vatikan. Monetarna okupacija je zadnji ratni čin koji se događa nakon uspostave kontrole nad osvojenim teritorijem. Ulazak Hrvatske u euro zonu je isto kao i ulazak u EU – ovo zadnje je bila aneksija i prestanak hrvatske državnosti, a ”ulazak u euro zonu” je konačna razgradnja državnosti. Britanske PR službe, koje vode marketing kampanju za Ukrajinu jedan poraz ukrajinske vojske nazvali stvaranjem bolje šanse za dalju obranu. Slično tomu i naše briselske ćate slave poraz kao pobjedu. Svijet se rascijepa na dva dijela, ostanak bez svoje valute znači predaju svoje sudbine u ruke nepoznatih ljudi s nepoznatim namjerama. Koliko smo pametniji od Mađara, Čeha, Danaca, Šveđana i ostalih koji zadržavaju svoju valutu, unatoč EU članstvu, pokazuju nam rezultati – zadnji smo ili predzadnji u svemu. EU nam je oteo 500 000 ljudi, naš demografski gubitak enorman, ostali smo stari, ovisni o drugima, bez hrabrosti, bez energije, ideja. EU će platiti vatromet nakon ”ulaska u euro zonu”. Oni imaju razloga slaviti. Mi niti ne znamo da nemamo." Son of Alerik