Četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora vladajući HDZ još može "dograditi" svoj birački rejting. Politički analitičari, kao neophodan dio tog postupka vide i tzv. pomirenje s obitelji Tuđman. HDZ je, naime, deficitaran u podršci dijela biračkog tijela koje je razočarano višegodišnjom smanjenom državotvornošću vladajuće politike, pa prijeti apstinencija ili sijanje "desnih" glasova na više političkih opcija i stranaka koje imaju male šanse prijeći izborni prag. Jadranka Kosor, u odnosu prema obitelji Tuđman ima mnogo topliji stav no što ga je imao Ivo Sanader, u čije su vrijeme vlasti odnosi između obitelji Tuđman i HDZ-a pali na najnižu razinu.
Uzor Mađari, Poljaci, Česi
– Ovdje nije riječ o pomirenju s našom obitelji nego o tome po kojem će se načelu HDZ i RH ponašati u EU, hoće li se HDZ vratiti načelima politike suvereniteta – kaže prof. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Upitan je li obitelj Tuđman spremna pomoći HDZ-u na ovim izborima, jer će mu, zbog jačine sinergije oko Kukuriku-koalicije, takva pomoć biti neophodna, M. Tuđman ponavlja potrebu za "novim programatskim opredjeljenjem HDZ-a". Objašnjava što bi to značilo – da HDZ u uvjetima ulaska Hrvatske u EU zauzme načela kojima se vode vladajuće politike u, primjerice, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj, a koje provode politiku oslonca i zaštite vlastitog državnog suvereniteta i to vide kao jamstvo napretka unutar EU.
– Dakle, HDZ bi trebao odustati od politike kako nema alternative za sve ono što se od nas iz središnjice EU traži – drži Tuđman. Kaže da su spomenute srednjoeuropske države, članice Unije, shvatile da bez artikulacije svojih interesa neće prosperirati. – Prihvati li HDZ takvo načelo hrvatske državne politike, dobit će mandat da dalje vodi RH – uvjeren je Tuđman.
EU je bio cilj još 1990.
No nije ni taj programatski iskorak dovoljan. Tuđman kaže da je HDZ-u potreban i iskorak k unutrašnjoj demokratizaciji stranke. – U 8 godina vladanja I. Sanadera HDZ je izgubio polovicu biračkog tijela, uzme li se u obzir da je dobivao i više od 40 posto glasova, a pogotovu ako spomenem da je Franjo Tuđman imao i širi birački temelj od 60 do gotovo 70 posto potpore, dakle dobivao je i glasove "nehadezeovaca" – kaže. Unutrašnja demokratizacija znači raskid s biranjem vodstva "aklamacijama". Tuđman se zalaže za povratak "pravim" izbornim saborima stranke, kada se, ako treba i 2, 3 dana bistri većinska opcija u HDZ-u. – Pokrene li gđa Kosor akciju demokratizacije i prigrli li načelo održavanja državnih interesa unutar EU, dobit će i unutarstranačku potporu od većine sposobnih i uglednih ljudi u HDZ-u na terenu – uvjeren je Tuđman.
Premda neki analitičari smatraju da se već razgovara o opciji da M. Tuđman uđe u HDZ i zauzme mjesto i na izbornoj listi ove stranke, te da nije zanemarivo da je na prošlim predsjedničkim izborima u izbornim jedinicama u Zagrebu dobio 6 posto glasova, profesor se o toj temi još ne izjašnjava. – Preskočimo sada to – kaže. Stječe se dojam, međutim, da su on i obitelj Tuđman spremni pomoći HDZ-u u "brušenju" novog "euro HDZ-a". – Ulaskom RH u EU zapravo završava i program Franje Tuđmana, kojem je EU bio cilj još 30. svibnja 1990. HDZ-u sada ne treba povratak na staro nego da u novim uvjetima ulaska u EU gradi uspješnu, konkurentnu politiku, k punoljetnoj, suverenoj državi – smatra M. Tuđman.
A B. Kraljevića, Josipa R. Kira ?