Obiteljski doktori bili su ugodno iznenađeni kad se nova ministrica odazvala božićnom predstavljanju monografije Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Shvatili su to kao dobar znak buduće suradnje, posebno jer je Irena Hrstić naglasila da će joj jačanje primarne zdravstvene zaštite biti prioritet. Međutim, mjesec dana od nje ni pisma ni razglednice pa se KoHOM javnim pismom obratio premijeru pozvavši ga u pomoć posrnuloj obiteljskoj medicini jer već pola milijuna građana Hrvatske nema svog obiteljskog liječnika, a stanje se pogoršava. Čini se da zaista o svemu u ovoj državi odlučuje jedino premijer jer samo koji dan poslije ministrica je za subotu, 1. veljače sazvala sastanak i pozvala predstavnike KoHOM-a, ali i ostalih udruga obiteljskih liječnika te Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore kako bi im predstavila svoju viziju poboljšavanja primarne zdravstvene zaštite.
Koliko će pritom uzeti u obzir sve ono što traže obiteljski liječnici, pitanje je. Njihovi su zahtjevi konkretni i čine se utemeljenima, posebno ako znamo da se itekako tiču svakoga jer svi prije ili poslije trebamo obiteljskog doktora, a njih je sve manje i u gradovima, dok su u otočnim i manjim mjestima već godinama teško ili nikako dostupni.
Šest je najvažnijih zahtjeva KoHOM-a. Ponajprije je to smanjenje broja pacijenata po timu na maksimalno 1500. Sada je standard 1700, a maksimum 2225, što ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetan medicinski pristup. Npr. u Italiji je to 1100 pacijenata. U Švedskoj je također 1700, ali zato što tamošnji timovi imaju dodatnu medicinsku sestru za kronične bolesnike i administratore pa liječnik dnevno ima 35 do 50 pacijenata, a ne 100 do 150 kao naši. Upravo golema administracija guši liječnike i njihove medicinske sestre pa je drugi zahtjev konačno stvaranje uvjeta za dodatnu medicinsku sestru/tehničara odnosno administratora.
Traže i revidiranje usluga dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) i proširivanje liste plaćenih DTP-ova. – Bris za COVID i dalje se plaća, ali uzmemo li pacijentu bris za gripu, HZZO nam to ne plaća. Isto tako, cijepljenje protiv gripe plaća se, a cijepljenje protiv pneumokoka ne. Zar je to logično? Sustav je trom i teško reagira. Nadalje, u ambulanti imam uređaj za mjerenje CRP-a, to je kratak pregled iz krvi za koji ne izdajem nalaz jer nisam laboratorij, ali značajan je pokazatelj stanja pacijenta. Ako vidim da je CRP 20, reći ću mu da ide kući i odmara se, ali ako je CRP 90, to je alarm za upalu pluća. Uređaj sam, recimo, sama kupila i sama plaćam po 4 eura za svaki reagens, a to bi HZZO trebao pokrivati – navodi primjer dr. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.
Obiteljski liječnici nadalje traže da participacija koju plaćaju pacijenti bez dopunskog zdravstvenog osiguranja ostane kao prihod ordinacije, kao što je to i u bolnici, umjesto da je prosljeđuju HZZO-u. Traže također povećavanje glavarine i izjednačavanje financijskih sredstava za hladni pogon za sve timove. Sada su ti iznosi manji za liječnike opće prakse u odnosu na specijaliste obiteljske medicine i ostale specijaliste, iako su troškovi jednaki. Da podsjetimo, glavarine ovise o dobnoj strukturi pacijenata pa ne ovise o broju pacijenata, a plaća se po sistemu cijena puta usluga, što je u svom mandatu uveo Siniša Varga.
KoHOM očekuje tripartitno pregovaranje umjesto da ugovore sastavlja HZZO jednostrano. Međutim, i ovoga puta ignorira se taj njihov zahtjev pa su liječnicima i domovima zdravlja počeli stizati aneksi ugovora o obavljanju zdravstvene zaštite za sljedećih godinu dana. KoHOM je pozvao liječnike da ih ne potpisuju, već da njih ovlaste pregovarati pa je više od polovine privatnih ugovornih liječnika dalo KoHOM-u svoju punomoć.
>>> FOTO Ovaj ledeni gigant mogao bi udariti u otok: Posljedice bi bile katastrofalne, a površina mu je veća od jedne europske države
Gdje samo sakupe te ministre ?!?! Nevjerojatno od podkapacitaranosti preko bahatosti do kriminalnosti !!