VELIK USPJEH

Obljetnica završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja: 'Vratili smo dijelove države bez ijednog ispaljenog metka'

Foto: Branimir Bradarić
1/2
14.01.2023.
u 15:51

Najveći doprinos mirne reintegracije je što su dom tada okupirana područja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni bez ijednoga ispaljenoga metka

U povijesti Hrvatske niz je značajnih datuma među kojima je svakako i 15. siječanj kada se obilježava Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske ali i dan kada je završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Naime, 15. siječnja 1998. godine, nakon dvije godine pregovora, razgovora i rada na terenu, do tada okupirana područja hrvatskog Podunavlja vraćeni su u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske.

Najveći doprinos mirne reintegracije je što su dom tada okupirana područja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni bez ijednoga ispaljenoga metka, bez ijedne žrtve s obzirom da bi bilo kakvo vojno rješenje vrlo vjerojatno u to vrijeme dovelo možda i do otvorenoga rata Hrvatske i Srbije. 

Međutim, i pored toga o mirnoj reintegraciji se i danas malo ili slabo zna, a o istoj se isto tako malo uči i o školama. Europski dom Vukovar je jedna od organizacija koja već godinama unazad svake godine na razne načine obilježava mirnu reintegraciju. Krenuli su s direktnim protagonistima toga zahtjevnog procesa, nastavili s znanstvenicima i istraživanjima, a ove godine na red su došli i obični mali ljudi koji su govorili o svojim iskustvima iz toga vremena. 

- Kroz rad na terenu uvidjeli smo da se o mirnoj reintegraciji ne govori dovoljno što je velika šteta. To je bio jedan pozitivan proces koji je okupirane dijelove države vratio u ustavno pravni poredak Hrvatske i to bez ijednoga ispaljenoga metka i bez ijedne žrtve što je velika stvar – rekla je izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić.

U okviru obilježavanja 25. godina o završetka procesa mirne reintegracije danas je prikazan i dokumentarni film, kojega je snimio HRT, pod nazivom „Biram Vukovar“ u kojem su glavni akteri obični mali ljudi koji su sve to preživljavali u Vukovaru prvih godina povratka. Duško Simić prisjetio se kako je sa suprugom Jakicom, nakon što ih je rat razdvojio i kada su otišli na različite strane, došao u Vukovar još 1997. godine u potrazi za poslom i boljim životom. On je rodom iz Knina, a Jakica s Korčule. 

- Došli smo u Vukovar s puno podozrenja i bojazni te zebnje što nas očekuje u novom pronaći posao i ostali smo ovdje. 

- Nismo bili povratnici, a nismo niti cijelo vrijeme rata bili u Vukovaru. To je bila naša nekakva prednost te smo mogli stupati u kontakte sa ljudima s obje strane. Možda nije sve idealno i nije napravljeno sve što se moglo ali s obzirom na sve i ovakav mir je bolji od rata – rekao je Simić.

Akteri filma su i članovi obitelji Gaća koji su u Vukovar se vratili 1997. godine i govorili o svojim viđenjima grada i poteškoćama s kojima su se susretali tih godina.   

- Kao dijete bila sam jako zbunjena s tom podijeljenosti u gradu koja se tada osjećala više nego danas. Tamo negdje 2009. i 2010. godine došlo je to promjena i optimizma ali danas, 2023. godine, mislim kako nismo napravili dovoljno koraka prema naprijed, a da smo se u nekim stvarima i vratili nekoliko koraka unazad. Politička volja je problem da se neke stvari poprave, a mislim da nedostaje želje onih koji mogu neke stvari promijeniti posebno kada je riječ o odvojenim vrtićima i školama – rekla je Biljana Gaća. 

Smatra i kako je poraz hrvatske države što se mir i vraćanje teritorije bez ispaljenoga metka i ijedne žrtve ne slavi kao vojno redarstvene operacije kada su neradni dani. Podsjetila je na teške pregovore svih strana rekavši kako su svi ti ljudi zaslužni što je jedan takav sporazum realiziran i što nije bilo žrtava. 

Govorila je i novinarka Barbara Matejičić, koja je i koscenaristica filma, rekavši kako se radi o značajnom procesu za cijelu Hrvatsku koji je donio mir. I ona smatra kako bi se o mirnoj reintegraciji trebalo i moralo više govoriti kao i učiti u školama jer se radilo o procesu koji je donio mir, vratio okupirane dijelove u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske bez žrtava. 

- Zašto se u školama više ne uči o mirnoj reintegraciji pitanje je za ministra. Kada je riječ o tome što se o mirnoj reintegraciji malo govori kaže kako to nije samo hrvatska specifičnost nego da je to tako i inače u svijetu. Pregovori i razgovori nisu seksi i in poput vojnih operacija. Uvidjela sam to i kroz razgovor s novinarima iz Ukrajine koji nisu za nekakav mirovni sporazum nego su prije svega za vojnu pobjedu – rekla je Matejičić. 

Obilježavanje obljetnice završetka mirne reintegracije i međunarodnog priznanja Hrvatske nastavlja se i u nedjelju ali s događanjima koje organizira Grad Vukovar. Između ostaloga najavljen je dolazak i predsjednika RH Zorana Milanovića

>> VIDEO Kune možete trošiti još danas, a velika promjena građane čeka od sutra na bankomatima

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije