Samo za dokumentaciju – milijun eura. Da obnova Mirogoja nakon potresa neće biti jednostavna, govori se još od kobnog 22. ožujka 2020. godine, otkad se o ciframa koje će biti potrebne da se najgrandioznije posljednje počivalište vrati u prvobitno stanje više-manje nagađa. Kao, uostalom, i o tome koliko će vremena trebati projektantima i radnicima da izvrše sanaciju.
Elaborati već napravljeni
Posljednja su se predviđanja popela, podsjetimo, na više od 13 milijuna eura koji bi se trošili u sljedećih deset godina ili, da posve pojednostavnimo, Mirogoj kakav je bio prije potresa vidjet ćemo tamo negdje tek oko 2034. godine. Prvi koraci, međutim, kreću uskoro jer Grad Zagreb, kao što smo spomenuli odmah na početku, raspisuje prvi natječaj za obnovu groblja, a startat će se s arkadama, velikim i malim, te s Crkvom Krista Kralja. Prvo se, naravno, traži tvrtka koja će izraditi idejni, glavni i izvedbeni projekt sanacije, a ako papire za arkade i crkvu budu radili paralelno, samo taj dio posla mogao bi potrajati jednu čitavu godinu.
VEZANI ČLANCI:
Šteta je već procijenjena raznim elaboratima pa projektanti samo moraju paziti da sve što rade bude u skladu s procesima koji se primjenjuju na zaštićene spomenike kulture. "Detaljnim statičkim pregledom utvrđena su brojna oštećenja na konstrukcijskim i nekonstrukcijskim elementima. Konstruktivno su oštećeni svi lukovi i svodovi arkada, kao i zid prema cesti. Za potrebe sanacije potrebno je cjelovito sanirati oštećenja na svim svodovima i lukovima, pokrovu i zidu prema cesti, što uključuje i demontažu te ponovnu montažu kamenih spomeničkih ploča. Dio balustrada je uklonjen. Grobnice nisu pretrpjele znatnija vidljiva oštećenja, osim oštećenja ploča i spomenika. Na crkvi Krista Kralja jako su oštećena četiri tornja, koji su i razgrađeni. Uočena su manja lokalna oštećenja zidova crkve, kao i stropova pomoćnih prostorija u prizemlju", što se dogodilo u potresu, objašnjava se u dokumentaciji koju je Grad pripremio za natječaj koji će raspisati u narednim tjednima, a u kojoj se spominje i da je Mirogoj pretrpio i potres 1880. godine.
Šteta je tada bila puno blaža, a razlog za to vrlo jednostavan – još se bilo gradilo. Do tada, napravljen je tek jedan paviljon s četiri polja arkada. Samo sedam godina prije tadašnja je općina na dražbi kupila imanje Ljudevita Gaja kako bi se napravilo groblje jer ona manja postala su premalena za smještaj svih pokojnika. Službeno je Mirogoj otvoren u studenom 1876., a uređenje se povjerilo arhitektu Hermanu Bolléu, "čija je početna ideja bila cijelo groblje okružiti arkadama i paviljonima, s grobnom kapelom na centralnom ulazu". Do danas to nije napravljeno, uglavnom zbog stalnog "pomanjkanja financijskih sredstava", s tim da su se same arkade gradile 38 godina, od 1879. do 1917. godine.
Posljednja obnova 60-ih
– Prvo su se gradile velike arkade. Paviljoni velikih arkada koncipirani su kao centralne građevine kvadratne osnove s kupolom na tamburu. Arkade se sastoje od stupova i arhivolta, a nadsvođene su plitkim križnim svodovima. Pročelje s unutrašnje strane groblja završava vijencem iznad kojeg je balustrada, a vanjsko je pročelje riješeno odgovarajućim pilastrima, vijencem i balustradom – navodi se u dokumentaciji, u kojoj se objašnjava i kako su velike arkade bile preskupe za većinu Zagrepčana jer su u početku one financirane isključivo privatno, putem kupnje cijele kapele. Gradski vijećnici tražili su tad manje i jeftinije kapele arkada pa su se paralelno do 1933. gradile i jedne i druge. Tijekom Drugog svjetskog rata one propadaju, a 1963. kreće obnova.
– Restaurirano je 77 velikih arkada, 69 malih te 12 kupola na velikim i pet na malim arkadama. Popravljena su stubišta, mijenjane pokrovne ploče i drvena krovišta, a sve to trajalo je do 1971.godine – objašnjava se u dokumentaciji. Sama centralna građevina Mirogoja, koja spaja sjeverne i južne velike arkade, a također sad ide u obnovu, crkva Krista Kralja, graditi se počela 1926., a završena je tri godine poslije. Inače, što se materijala tiče, podnožja i vijenci te ornamenti fasada izvedeni su u kamenu, kupole svih paviljona arkada te glavna kupola crkve imaju krovove iz drvene konstrukcije prekrivene bakrenim limom, dok je za glavnu kupolu crkve te kupole na malim arkadama korišten armirani beton, a za vidljive i u ziđe ugrađene zatege čelik.
VIDEO Središnji križ na Mirogoju oštećen je tijekom sanacije te je uklonjen
