Obezglavljeni gornji dio tijela Nabila Amzieba (23), nizozemskog državljanina marokanskog podrijetla, nađen je u zapaljenom automobilu, dok je njegova glava nađena na jednoj od najprometnijih amsterdamskih ulica. Te scene, koje do tada, a riječ je o 2012., nisu bile viđene unutar europskog kriminalnog miljea jer su bile rezervirane za obračune južnoameričkih narkokartela, označile su znatnu promjenu u načinu na koje je do tada funkcioniralo europsko narkopodzemlje. Bila je to ujedno poruka, kako suparnicima tako i vlastima, da će u godinama koje slijede zasigurno doći do eskalacije nasilja. Svi oni koji su mislili da će se to dogoditi, bili su u pravu, jer je od tada do danas u vrlo brutalnim obračunima između narkobandi na području Nizozemske, Belgije i Španjolske ubijeno 16 osoba.
Korištenje interneta
No ubojstvo koje je šokiralo sve bilo je ubojstvo Derka Wiersuma (44), odvjetnika koji je prije nekoliko mjeseci likvidiran pred svojom obiteljskom kućom u Amsterdamu. Ubijen je u trenutku dok je kao odvjetnik zastupao krunskog svjedoka nizozemskog tužiteljstva u postupku protiv dvojice najtraženijih nizozemskih kriminalaca. Jadan od tih kriminalaca je i osoba koju nizozemsko tužiteljstvo smatra odgovornom za obezglavljivanje Nabila Amzieba. Likvidacija poznatog odvjetnika izazvala je tektonske poremećaje u Nizozemskoj u kojoj su i vlada i društvo počeli propitivati politiku borbe protiv droge, a jedan od čelnika policijskih sindikata otišao je toliko daleko da je Nizozemsku čak proglasio narkodržavom.
“Nizozemska sigurno nije Meksiko, mi nemamo 14.400 ubijenih, ali ako pogledate infrastrukturu, novac koji zarađuje organizirani kriminal, paralelnu ekonomiju... Da, mi svakako imamo sva obilježja narkodržave”, kazao je Jan Struijs, predsjednik najvećeg nizozemskog policijskog sindikata.
Pucnjava usred bijela dana u mirnom obiteljskom kvartu te likvidacija odvjetnika pokazala je tako da se narkoklanovi ne obračunavaju samo među sobom, kako se do tada mislilo, već da ne prezaju ni od likvidiranja svakoga tko stane na put njihovom unosnom poslu. Pokazalo je i da je nasilje u poslovima oko droge u porastu te da je ono sve brutalnije. A na taj porast nasilja te potencijalnu opasnost da se prilikom narkoobračuna u Europi počne događati ono što se godinama događa u Južnoj Americi, gdje u ratovima narko kartela svakodnevno ginu i nedužni građani, u svom posljednjem zajedničkom izvješću upozorili su Europol i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, (EMCDDA).
Te dvije agencije prikupile su podatke o onome što se na tržištu droga događalo tijekom 2019., a podatke crpe iz izvješća 28 zemalja EU te Norveške i Turske. Prema prikupljenim podacima, trgovina drogom glavni je izvor prihoda organiziranih kriminalnih grupa koje posluju u Europi, a kriminalne organizacije na trgovini drogom godišnje, prema najnižim procjenama, zarade oko 30 milijardi eura. Posljednjih godina policijske agencije posebno prate vezu između trgovine drogom i terorizma, pa je tako uočeno da se neke terorističke organizacije financiraju prodajom droge. Nadalje, procjena Europola je da u Europi postoji 5000 različitih kriminalnih organizacija, a trećina njih bavi se isključivo trgovinom drogom, dok se dvije trećine, uz neke druge kriminalne aktivnosti, kao što su trgovina oružjem, ljudima, prostitucija..., bave i trgovinom droge.
Kada se tome doda podatak EMCDDA-e da je tijekom 2017. (zbog načina obrade statističkih podataka u izvješće za 2019. ulaze oni iz 2017., dok će podaci iz 2018. biti u izvješću za 2020., op. a.) na području EU 8238 osoba umrlo zbog predoziranja drogom, jasno je da je droga i sve ono što je povezano s njom, ozbiljan i društveni i socijalni i zdravstveni problem za EU koji se s godinama i povećava i usložnjava.
Kako se velik broj kriminalnih organizacija na području Europe bori za unosan posao s drogom, Europol i EMCDDA upozoravaju da to dovodi i vjerojatno će i u budućnosti dovesti do eskalacije nasilja, za što je ranije spomenuta Nizozemska odličan primjer. Osim porasta nasilja primijećeni su i neki drugi do sada nezabilježeni trendovi. Proizvodnja kokaina u Južnoj Americi te heroina u Afganistanu na povijesno je najvećim razinama, dok se Europa pretvorila u svjetskog proizvođača i distributera raznih sintetičkih droga kao što je MDMA. Nadalje, primijećeno je i da se u Europi proizvodi više marihuane no ranije, a Europol i EMCDDA smatraju da je do tih promjena na europskom tržištu došlo zbog globalizacije te primjene novih tehnologija. Naime, droga je u modernom svijetu mnogo dostupnija, može se kupiti preko interneta te dostaviti na kućnu adresu, a primijećeno je da se za transportiranje velikih pošiljki kokaina iz Južne Amerike u Europu sve češće osim transportnih brodova koriste posebno modificirane podmornice.
Drugim riječima, kriminalne organizacije opet su korak-dva ispred policija i vlada te koriste sve prednosti modernog doba kako bi svoju robu na najbrži i najbezbolniji način transportirale do krajnjih korisnika. Čak i kada policija postigne neki uspjeh pa, primjerice, zatvori internetske stranice preko kojih se prodaje droga, preko noći otvori se 10 novih. Područje interneta još uvijek nije zakonski dobro regulirano, a sve te rupe u zakonima kriminalci očito koriste bolje no organi vlasti. Što se tiče specifičnosti unutar europskog tržišta drogom, tu i dalje primat ima marihuana.
EMCDDA i Europol tako navode da je posljednjih godina marihuana ne samo najprodavanija droga u Europi već da se sve češće i proizvodi unutar granica EU. Iako policije godišnje unutar granica Europe unište i po 20.000 mjesta na kojima se ta droga proizvodi, kriminalne skupine takav gubitak gotovo i ne osjete jer se procjenjuje da godišnje na trgovini marihuanom zarade oko 11,6 milijardi eura. A da im tržište neće tako skoro biti u većim problemima, svjedoči i podatak da tu drogu godišnje koristi 25 milijuna Europljana. Glavni proizvođači marihuane, kažu policijske statistike, zemlje su zapadnog Balkana i Albanija, dok Španjolska ostaje glavna zemlja kroz koju se marihuana i hašiš iz Maroka uvoze u Europu.
Posljednjih godina važno mjesto za ulazak marihuane u EU postala je i Libija, zemlja koja se nakon pada i smrti Moamera Gadafija prva našla na meti islamističkih terorističkih skupina, a zatim i ušla u dugogodišnji plemensko-građanski rat. Kaos koji vlada u toj zemlji pogodan je za cvjetanje svih vrsta kriminala, a uključivanje kriminalnih skupina iz te zemlje u europsko tržište marihuanom dovelo je i do povećanja nasilja.
Što se tiče heroina, procjenjuje se da europske kriminalne organizacije godišnje zarade oko 7,4 milijardi eura na trgovini heroinom, a EMCDDA i Europol upozoravaju da je riječ o drogi koja u zdravstvenom smislu ima najteže posljedice za krajnje korisnike. Procjenjuju i da će dostupnost heroina u EU u idućoj godini porasti zbog povećane proizvodnje opijuma u Afganistanu, iz kojeg se ta droga uglavnom doprema u EU.
Heroin iz Afganistana, ali i Pakistana, u EU dolazi tzv. balkanskom rutom, a smatra se da trgovinu nadziru i nad njom kontrolu imaju turske kriminalne grupe. I dok heroin ide s istoka prema zapadu, sa zapada prema istoku putuju razni prekursori koji se onda miješaju s heroinom umanjujući mu izvornu vrlo visoku čistoću. A izuzetno visoke čistoće, oko 85 posto, je i kokain koji dolazi iz Južne Amerike u Europu, u kojoj ga godišnje konzumira, procjenjuje se, oko četiri milijuna ljudi. Na europskom tržištu kokaina, europske kriminalne organizacije godišnje zarade oko 9,1 milijardu eura, što kokain čini, nakon marihuane, najprofitabilnijom drogom u Europi. Kao i ostala tržišta drogom i ovo se mijenja, pa Europol i EMCDDA primjećuju da na tom tržištu više nemaju primat kolumbijske kriminalne skupine i talijanske kriminalne organizacije, prije svega kalabrijska Ndragetha. Te dvije grupacije do sada su bile nadležne za distribuciju kokaina iz Južne Amerike u Europu, no sada su im se u posao umiješale i kriminalne skupine iz Albanije, Srbije, Španjolske, Turske, Maroka...
Doprema podmornicama
Nadalje, primijećeno je i da većina tih kriminalnih skupina ima svoje stalne predstavnike u zemljama Južne Amerike iz kojih se kokain doprema u EU. Ti se predstavnici europskih kriminalnih organizacija brinu za nabavljanje većih količina kokaina, koje se mjere u tonama, a droga se u EU sve češće doprema podmornicama. Ulazne su točke za južnoamerički kokain španjolske i nizozemske luke, a Europa sve češće postaje i glavna tranzitna točka za distribuciju kokaina prema Australiji, Novom Zelandu, Bliskom istoku, Turskoj...
I dok se jednim dijelom marihuana, heroin i kokain, iz ostalih dijelova svijeta uvoze u Europu, amfetamin i MCDDA su droge koje se uglavnom proizvode unutar granica Europe, pogotovo u Češkoj te manje u Nizozemskoj. Na prodaji amfetamina europske kriminalne skupine godišnje zarade oko milijardu eura, dok ima MCDDA godišnje donosi zaradu od pola milijarde eura. EMCDDA i Europol upozoravaju da se posljednjih godina u proizvodnju tih droga u Nizozemskoj upliću i vijetnamske kriminalne skupine, dok su glavni distributeri i prodavači te droge razne motobande koje se sve češće uključuju i u njihovu proizvodnju. Među sintetičkim drogama koje se proizvode u Europi važno mjesto zauzima i captagon, koji se zatim preprodaje na Bliskom istoku, kao droga koju najčešće koriste pripadnici ISIL-a.
VIDEO Tko je Filip Zavadlav, ubojica iz Splita
Da se stvarno zeli,moze se unistiti narko bande.Angaziranjem vojske i svih djelova policije stavilo bi im se soli na rep. Ocito Europa jos ne shvaca koji je to drustveni problem,ali shvatit ce ubrzo!