Hrvatski sabor danas je zasjedanje nastavio objedinjenom raspravom o izmjenama Kaznenog zakona koje zasebno predlažu Vlada te Hrvatski laburisti. Prema Vladinu prijedlogu, posjedovanje droge za osobnu uporabu od 1. siječnja 2013. godine više se neće smatrati kaznenim djelom nego prekršajem, no u zakonu nije propisana količina droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu. S druge strane, posebno se pooštravaju kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora.
– Vlada na taj način želi omogućiti učinkovitu borbu protiv stvarnog problema zloporabe droga, odnosno protiv proizvođača i dilera, a ne da se, kao što je sada slučaj, represivni aparat najvećim dijelom usmjeri prema žrtvi koja drogu koristi za osobnu uporabu – objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić te dodao kako bi se posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavalo prekršajno, novčanom kaznom od pet do dvadeset tisuća kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro.
Iz prekršajne u kaznenu sferu prebacuje se organiziranje nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre. Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece morat će prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a rokovi zastare za takva djela, umjesto od počinjenja, teći će od punoljetnosti žrtve. Proširuje se i definicija kaznenog djela davanja mita, u koje sada ulaze i djela u kojima korist ostvari treća osoba.
Zakon se usklađuje i ugovorom sa Svetom Stolicom pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela osim odvjetnika biti izuzeti i ispovjednici.
Hrvatski laburisti predlažu izmjenu samo jednog članka Kaznenog zakona kojim se predviđa kaznena odgovornost za poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.
– Kada tim istim ljudima treba naplatiti neplaćanje struje, televizijske pretplate ili kazne za parkiranje, onda se to može učiniti izravno, bez problema, a kada oni trebaju naplatiti svoje plaće, nailaze na prepreke – tvrdi šef laburista Dragutin Lesar te dodaje kako u Hrvatskoj u ovom trenutku blokirane račune ima 38.676 poduzeća koja zapošljavaju 41.336 radnika što upućuje na velik broj poduzeća koja uopće nemaju zaposlenih. Kod obrtnika i zanatlija podaci govore da je u blokadi njih 34.717 sa 24.929 zaposlenih.
– Kada ova dva podatka o broju zaposlenih zbrojite, u ovom trenutku zbog blokiranih računa plaću ne prima 66.265 radnika – objašnjava Lesar.
Njegov stranački kolega Branko Vukšić osvrnuo se na izmjene koje predlaže Vlada te dodao kako one zaslužuju temeljitu raspravu u Hrvatskome saboru jer niječan ili potvrdan odgovor na neke od prijedloga promjena sasvim sigurno nije lako donijeti. Dvije odredbe posebno bude njegovu pozornost, tvrdi.
– To je dekriminalizacija lakih droga. Pitanje je što je i koja količina lakih droga za osobnu uporabu. Pitajte sve policajce koji se temeljito bave svojim poslom kako oni u određenom trenutku mogu postupiti i po kojim kriterijima će procijeniti što je za osobnu uporabu, a što nije za osobnu uporabu, kada podići kaznenu prijavu i kada prijaviti konzumenta sucu za prekršaje – zanima Vukšića koji smatra da su novčana kazna i društveno koristan rad adekvatni za jedan džoint. Druga Vukšićeva nedoumica vezana je uz odredbu za neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela kada su u pitanju odvjetnička i ispovjedna tajna.
– Znači li to da se kanonsko i svjetovno pravo izjednačavaju, stavljaju u isti ravan u državi koja je sekularna. Ako je tako, vjerojatno se to radi zbog ugovora sa Svetom Stolicom, tada je ta odredba protuustavna jer u Ustavu se kaže da je Hrvatska sekularna država – primijetio je Vukšić te dodao kako se nada da će mu ministar objasniti što se podrazumijeva pod odredbom da svećenik nije počinio kazneno djelo ako nije prijavio određene slučajeve. SDP-ov Peđa Grbin osvrnuo se na dosadašnju praksu postupanja s konzumentima lakih droga.
– Osim sankcioniranja pojedinca uključivali smo cijeli, praktički cijeli represivni aparat države da bismo sankcionirali nekoga zato što je zapalio jedan džoint. To je bilo pogrešno. Primjerice, alkohol je jednako poguban za organizam i zdravlje ljudi kao i marihuana. Neki bi rekli čak i pogubniji, ali za ispijanje jednog piva, jedne votke itd. ljude se ne sankcionira – objašnjava Grbin stav SDP-a te dodaje kako s druge strane njegova stranka ne može podržavati prijedlog izmjene zakona koji predlažu Hrvatski laburisti jer smatraju da je zaštita radnika, kada se tiče izdavanja potvrde o neisplaćenom dijelu plaće, u dovoljnoj mjeri osigurana kroz prekršajno zakonodavstvo u kojem je sankcioniran ne samo poslodavac kao pravna osoba nego je osigurano i sankcioniranje fizičke osobe. HDZ-ova Ana Lovrin kazala je da je dekriminalizacija lakih droga jedno od predizbornih obećanja SDP-a koje ta stranka sada i provodi.
– Što se tiče HDZ-a, stav o ovom pitanju kristalno je jasan. Dakle droga je zlo, ona šteti i uništava ne samo pojedinca, razara obitelji i zajednicu. Budući da nije rečeno što znači posjedovanje droge za vlastite potrebe, svaki će put policajac odlučivati smatra li da je to za vlastitu upotrebu ili ne te hoće li to uputiti u prekršajni ili kazneni postupak. Ali ja tvrdim da zapravo nikad neće moći uputiti u kazneni postupak po ovom prijedlogu nego samo onda kada dokaže ili kada može dokazati preprodaju. Dakle, kada ga direktno uhvati u prodavanju i preprodaji – smatra Lovrin.
HDSSB-ov Josip Salapić rekao je da njegova stranka smatra da svrha Kaznenog zakona treba biti kažnjavanje počinitelja kaznenih djela, ali i prevencija počinitelja da se određeno kazneno djelo ne dogodi.
– Mi nismo za to da previše guramo ljude u zatvore, da ljude odugovlačimo bespotrebnim kaznenim postupcima, ni da bilo tko odgovara za ono što nije učinio, ali zalažemo se za to da trebamo upozoriti mlađu populaciju na opasnosti droga, na opasnosti i tog prvog džointa koji može biti zaista džoint za vlastitu upotrebu ili se može dogoditi na nekakvoj zabavi, izlasku ili slično, ali to je opasno i dovodi u pitanje ponavljanje takvih djela, ponavljanje uživanja u takvim djelima u većim količinama – kaže Salapić te dodaje kako smatra da bi ovo predviđeno djelo trebalo ostati u Kaznenom zakonu. Podržava i prijedlog Hrvatskih laburista jer izdavanje isprave nije nikakav višak u odnosu na ono što je dosad bilo, nego dapače potreba i kako će se na taj način zaštititi prava radnika.
Ministar Orsat Miljenić ustvrdio je kako je bilo prijedloga da se propiše količina droge koja je za osobnu uporabu, ali i ne propiše.
– Jednostavno smo zaključili da bi propisivanje, čvrsto propisivanje količine dovelo do povećane zloporabe upravo onih koje mi želimo kažnjavati, dakle dilera. Da bi nam oni kroz to mogli nositi određenu manju količinu od onog što je propisano i izvući se kao za osobnu uporabu. Ali to vam je isto i da ostaje kazneno djelo. I sada bi se oni, kada bi bilo propisano, kroz to mogli izvlačiti – objašnjava ministar.
Pojedinačna rasprava pretvorila se u polemiku između SDP-a i HDZ-a oko namjere vladajućih da posjedovanje droge za osobnu uporabu iz kaznene prebaci u prekršajnu sferu.
HDZ-ova Martina Banić tako je naglasila da nitko ni do sada nije sprječavao policiju da se bavi narkobossovima te da ne vjeruje u tvrdnje vladajućih kako će izmjene zakona omogućiti učinkovitiju borbu protiv dilera, jer vrlo je mala i tanka granica između konzumenata i dilera.
– Kako ćemo mi sada dokazati jesam li ja samo konzument i je li droga koju imam kod sebe za moju vlastitu upotrebu ili ću ja otići iza ugla i prodati nekom tu drogu koju imam – zanimalo ju je.
SDP-ov Marin Jurjević pozvao je mlade HDZ-ovce da se pokušaju izvući iz "stranačke mašinerije koja vas na određen način prisiljava da kao mantru ponavljate nešto što zaista nema veze s onim što se ovim prijedlogom želi pretvoriti u zakon".
– Zaista ne vidim razloga toj vašoj upornosti, jednog orkestra zastupnika iz HDZ-a i još poneke stranke koja se napinje, upire da dokaže ono što i slijepac pretpostavlja da nije istina – kazao je Jurjević, na što ga je Martina Banić pitala kaže li svom djetetu kada dođe doma: "Evo, hoćemo li zapaliti jedan džoint jer je to, eto, tako super, to je danas in".
SDP-ov Sandru Petrović zanimao je stav HDZ-a o fiktivnoj situaciji da ju je kao studenticu 4. godine prava policija na nekom tulumu zatekla s džointom u ruci te je zbog toga uvela u kaznenu evidenciju i spriječila njezinu karijeru diplomirane pravnice i odvjetnice.
– Ono što me osobno više interesira od procesuiranja mladih ljudi na tulumu je tko im je prodao drogu – naglasila je Petrović, na što joj je HDZ-ova Ana Lovrin poručila kako joj za jedan popušeni džoint sigurno ni hipotetski ne bi bilo onemogućeno da se bavi odvjetničkom profesijom.
A nakon toga uvodjenje zdravstvenog odgoja u škole koje uči djecu o terapijskim učincima droge. (Ako mislite da je šala pročitajte sadašnju literaturu zdravstvenog odgoja gdje djecu uče o terapijskom djelovanju pornografije)