Prema istraživanju kvalitete života u 250 gradova svijeta, koje je nedavno napravio Mercer Human Resource Conusulting, Zagreb je zauzeo 124. mjesto. Određujući stupanj kvalitete života, autori istraživanja procjenjivali su 39 različiti faktora uključujući političku stabilnost, sigurnost, stopu kriminala, ekonomsku stabilnost, osobne slobode, zdravstvenu zaštitu, školski sustav, javni prijevoz, zabavne, gastronomske, kulturne i turističke sadržaje, klimu i očuvanost okoliša.
Grad s najvećom kvalitetom života u svijetu je Z?rich, zatim slijede Ženeva, Vancouver i Beč. Od 30 gradova svijeta s najboljim životnim uvjetima čak 17 se nalazi u zemljama zapadne Europe. Gradovi iz zemlja istočne Europe lošije su rangirani od gradova zapadne Europe, a vodeći gradovi po kvaliteti života u istočnoj Europi su Prag, Budimpešta, Vilnius i Ljubljana.
Kada su u pitanju glavni gradovi bivših jugoslavenskih republika, kvaliteta života u Zagrebu bolja je od kvalitete života u Skopju, koje je zauzelo 162. mjesto, te Sarajevu i Beogradu, koji dijele 179. mjesto. Istraživanje je također pokazalo da se u Zagrebu bolje živi nego u Sofiji, Tirani, Moskvi, Pekingu, Šangaju i Jeruzalemu. Na dnu ljestvice nalaze se dva afrička grada Bangui i Brazzaville, te Bagdad, koji je trenutačno zbog pretjeranog i teškoopravdivog američkog bombardiranja zasigurno najnepoželjnije mjesto za siguran i ugodan život.
- Uspoređivanje različitih gradova u svijetu zanimljiva je ideja jer pokušava dati cjelovitu sliku kvalitete života u različitim socijalnim kontekstima. Međutim, moramo biti svjesni da je vrlo teško na ovakav način ujednačavati različite sredine, jer su uvjeti života, standardi, povijest, različita događanja i trenutačni socijalni konteksti ono što razne sredine veoma razlikuje. No, s obzirom na kriterije koji su upotrijebljeni u ovom istraživanju, a koji su univerzalne prirode, zanimljivo je konstatirati da su mnogi gradovi "s istoka Europe" lošije rangirani od onih iz Zapadne Europe - smatra dr. Ognjen Čaldarović, profesor urbane sociologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Razlog su za to, prema mišljenju Čaldarovića, slabiji komunalni standard u gradovima istočne Europe, niži stambeni standard, nedovoljna "uljepšanost" gradske sredine i neuređenost javnih prostora, znatno veća razlika središte - periferija, nedovoljna osobna sigurnost građana.
Zorana Bajt
