Uzgajivači lipicanaca okupljeni u središnji savez dobili su status priznate uzgojne organizacije. Rješenjem Ministarstva poljoprivrede, Hrvatski središnji savez uzgajivača lipicanaca uvršten je među nacionalne stočarske saveze te mu je povjerena briga nad kompletnim uzgojem lipicanaca u privatnom vlasništvu. Prema podacima iz godišnjeg izvješća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u nacionalnom registru kopitara trenutno je registrirano 2.217 grla lipicanske pasmine konja. Od toga 97 posto grla je u vlasništvu privatnih uzgajivača.
Predsjednik saveza Antun Medvidović iz Sikirevaca ističe kako je stjecanje statusa uzgojnog udruženja od velikog značaja za privatne uzgajivače. Prema njegovim riječima, krovna organizacija uzgajivača lipicanaca trenutno okuplja 23 udruge i 30 pojedinaca koji u svom vlasništvu imaju oko 650 grla. - Naš cilj je obuhvatiti cijeli uzgoj lipicanaca u privatnom vlasništvu te oformiti ustroj koji će nam omogućiti obavljanje svih aktivnosti koje se danas očekuju od jedne uzgojne organizacije. Kako bi uzgajivači u kontinuitetu dobili sve potrebne usluge, savez će u narednom periodu angažirati Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu - rekao je Medvidović.
Krešimir Ćorić iz Iloka podsjeća da je uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj prvenstveno temeljen na ljubavi i tradiciji te kako su osnivanjem i ustrojem saveza uzgajivači pokazali jasnu namjeru da idu do kraja. - Od saveza sada očekujem da se više čuje naš glas. Nadam se da će njegovo osnivanje biti veliko olakšanje za nas uzgajivače - kaže Ćorić.
U državama članicama EU provođene su brojne studije kojima se nastojala sagledati važnost konjičkog sektora, uzgoja i uporabe konja u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. ''European Horse Network'' procjenjuje da konjički sektor u EU ostvaruje godišnju vrijednost od oko 100 milijardi eura te da navedeni sektor generira oko 800.000 radnih mjesta. Više studija u Njemačkoj ukazuje da su ukupni godišnji troškovi u konjičkom sektoru oko 2,6 milijardi eura, dok se ukupni promet konjičke industrije kreće između 5 i 6 milijardi eura. Uzgoj 3 do 4 konja u Njemačkoj generira jedno puno osmosatno radno mjesto. Uzgoj konja u Austriji generira vrijednost od 1,19 do 1,26 milijardi eura te dodanu vrijednost od 650 milijuna eura. Konjički sektor u Austriji osigurava oko 15.000 radnih mjesta, odnosno 3 do 4 konja generiraju jedno radno mjesto. U Irskoj je doprinos konjičke industrije ukupnoj ekonomiji na godišnjoj razini oko 700 milijuna eura te ista generira oko 12.500 radnih mjesta. U Švedskoj je primjerice oko 9.500 radnih mjesta vezano za konjički sektor odnosno 10 konja generira jedno radno mjesto u nacionalnoj ekonomiji.
Broj konja na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi oko 6,1 i taj odnos jedan je od najnižih u EU, dok u nekim državama članicama EU taj broj iznosi preko 30 konja na 1.000 stanovnika (prosjek EU je oko 15 konja na 1.000 stanovnika). Prema Nacionalnom programu poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine konja u Hrvatskoj od 2021. do 2025. godine, za poboljšanje učinkovitosti provedbe uzgojnog programa godišnje se izdvaja 425 tisuća eura, a za potporu uzgoju programom predviđenih pasmina konja 400 tisuća eura, što u ukupnom zbroju iznosi oko 825 tisuća eura.
U Ministarstvu poljoprivrede navode kako je cilj programa nastaviti pozitivne učinke iz razdoblje od 2015. do 2020. godine te poticati unaprjeđenje kvalitete uzgoja konja pojedinih pasmina za koje se u Hrvatskoj samostalno provode uzgojni programi. Isto tako, cilj programa je stimulirati organizaciju natjecanja u konjičkom sportu kao i poticanje vlasnika pojedinih pasmina konja da sudjeluju na konjičkim natjecanjima i time testiraju radnu sposobnost svojih konja.
Uzgajivači, međutim, ističu da oni ne žive od poticaja. Predsjednik Konjogojske udruge "Stari graničar" iz Županje Marko Maroševac to ilustrira podatkom da je mjesečni trošak za jedno grlo stotinjak eura, a godišnji poticaji iznose oko 300 eura. On izražava nadu da će im edukacija u savezu pomoći u boljoj kapitalizaciji, odnosno rastu vrijednosti konja, jer od ljubavi se ne živi. - Nadamo se da će nam u ovom prelaznom periodu gradovi, općine i županije pripomoći da prevladamo nedostatak sredstava. Također se nadamo povećanju broja grla i njihove kvalitete, ali i samog uzgoja - rekao je Maroševac.
Da se snaga uzgoja mjeri na tržištu navodi i dugogodišnji uzgajivač Antun Dorić iz Svilaja. On smatra da okupljanje u savez pruža priliku zajedničkog nastupa na tržištu te odlazaka na sajmove, smotre i aukcije u inozemstvu. - Trebamo više iskoristiti otvorenost granica Europske unije. Danas za izvoz na EU tržište papire za izvadite za dva dana, dok sam primjerice za izvoz konja u Srbiju zbog procedure i zavrzlama čekao dvije godine. Prilika je da sada mijenjamo i domaće zakonodavstvo. Primjerice, zbog nelogičnosti u sustavu poticaja moje gospodarstvo ima osam od 30 konja, jer ih ne smijem prodati pet godina kad uđu u sustav poticaja. Ovo pravilo ne vrijedi za uzgajivače druge stoke – rekao je Dorić.
VIDEO Med i jaja da, ali meso i mlijeko ne: Evo što se sve smije nositi preko granice
