RAZORNA JAČINA

Od početka 20. stoljeća u Hrvatskoj su bila samo četiri jača potresa od ovog u Petrinji

Puste ulice Petrinje s tek ponekim stanovnikom koji uklanja ruševine s ceste
Foto: Borna Filic/PIXSELL
1/6
30.12.2020.
u 07:00

Smatra se da je najviše žrtava u povijesti odnio potres iz 1556. u kineskoj pokrajini Shansi. Tada je život izgubilo 830 tisuća ljudi.

Od početka 20. stoljeća na tlu Hrvatske izbilo je najmanje sedam potresa jednake jačine onom koji se osjetio u utorak kod Petrinje, te najmanje četiri još jača od njega, pokazuju stručni seizmološki pregledi.

Prema pregledu koji je 1966. objavio hrvatski seizmolog Dragutin Cvijanović, potresi magnitude 6,2 dogodili su se 2. siječnja 1906. u Kašini kod Zagreba, 30. svibnja 1925. pored Knina i 20. srpnja 1937. u Jelsi na Hvaru.

Također, potresi razorne jačine 6,2, dogodili su se 27. ožujka 1938. na Bilogori, 7. siječnja 1962. u Podgori na Biokovu te 13. travnja 1964. na Dilj gori.

Puste ulice Petrinje s tek ponekim stanovnikom koji uklanja ruševine s ceste
1/64

Najsnažniji potresi od početka 20. stoljeća, koje Cvijanović kategorizira brojkom 6 i tri četvrtine, dogodili su se 8. rujna 1909. u Pokupskom, 29. prosinca 1942. u lmotskom polju, te 11. siječnja 1962. u Makarskoj, četiri dana nakon također razornog potresa u obližnjoj Podgori.

Najjači potres izbio je na Crnogorskom primorju 1979. Njegova magnituda iznosila je 7 po Richteru, ali se njegov epicentar nalazio izvan Hrvatske, te je dijelom zahvatio Konavle u Hrvatskoj.

Najjači potres kojeg bilježe popisi takvih pojava na svijetu zbio se u Čileu 1960. i imao je magnitudu 9,5 po Richteru.

Smatra se da je najviše žrtava u povijesti odnio potres iz 1556. u kineskoj pokrajini Shansi. Tada je život izgubilo 830 tisuća ljudi.

Ključne riječi

Komentara 5

MI
Mircen
09:02 30.12.2020.

Naša seizmološka služba, cijelo vrijeme sustavno objavljuje da su svi redom potresi ove godine slabiji u Hrvatskoj nego što ih objavljuje EMSC. Govorim samo o potresima ove godine: Potres 22.3. u 6:24 naša služba: 5,3 dok EMSC 5,4; potres u 7:01 istog dana (22.3), naša služba 4,8 dok EMSC 5,0. Zatim prekjučerašnji potres u 6:28, naša služba 5,0; dok na EMSC stalno stoji 5,2; slično i za potres prekjučer u 7:50, EMSC 5,0 a naša služba sigurno tvrdi manje nego to. Zaključno jučerašnji megapotres naša služba sustavno nameće da je 6.2; dok na EMSC stoji 6,4 i SVI potresi navedeni na EMSC-u tako stoje, te posebno naglašavam da piše da su ti potresi na EMSC već revidirani od seizmologa - dakle da ne bi bilo zabune, podaci jesu revidirani na EMSC, ali svi pokazuju 0.1 ili većinom 0.2 po Richteru jače potrese nego što kaže naša služba. Sve što sam napisao je provjerljivo po medijima s jedne strane i s druge strane po EMSC-u. Razlika od 0.2 po Richteru predstavlja duplo snažniji potres i predstavlja ogromnu razliku u snazi potresa. Kako je to moguće, danas debelo u 21. stoljeću? Ja bih lijepo zamolio komentar nekoliko stručnjaka na ovaj moj komentar! Jer za očekivati da će i u buduće novi potresi biti redom sustavno kod nas prikazivani slabijima nego što vjerojatno jesu (od EMSC-a). S poštovanjem!

ED
edgar2
08:08 30.12.2020.

Epicentar potresa koji se dogodio prije 111 godina (Pokupsko), 'najvažnijeg potresa u povijesti čovječanstva', kako ga je nazvao dr. sc. Ivica Sović s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je četrdesetak kilometara jugoistočno od Zagreba, blizu Pokupskoga.Intenzitet tog potresa bio je procijenjen na VIII stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Richterova ljestvica tada još nije postojala no kasnija istraživanja njegovu su magnitudu procijenili na 6 stupnjeva. (tportal)

Avatar NenadNikolic
NenadNikolic
07:57 30.12.2020.

Najjači potres u 20. stoljeću u Hrvatskoj desio se u Dubrovniku kao dio širokog potresa u području Crnr Gore. Potres se desio 15. travnja 1979. godine u 7 sati i 19 minuta magnitude 7.0 Rihterove ljestvice i 9 stupnjeva Mercalijeve-Cancani-Sieberg ljestvice. Postoje mnogi još živi ljudi, svjedoci koji su doživjeli taj potres a zatim i Zakon o obnovi Dubrovnika bio je uspješan u odnosu na današnja zakonska prtljanja oko potresa u Zagrebu i Dubrovnik je na ponos Hrvatske obnovljen (vidjeti Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika, NN 21/86, 33/89, 26/93, 19/14, 32/14, 99/14, 128/99). .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije