na dječjem groblju

Održana komemoracija žrtvama Dječjeg logora Sisak: 'Mnogi se stradalnici vraćaju svake godine'

Komemoracija žrtvama Dječjeg logora u Sisku
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
1/10
03.10.2020.
u 14:06

Komemoracija je održana na mjestu Dječjeg groblja u sadašnjem parku Diane Budisavljević, gdje su pokopana djeca umrla od gladi i bolesti u sisačkom Dječjem logoru od kolovoza 1942. do siječnja 1943. godine.

“Danas se ovdje nismo okupili da bi nekome sudili nego da svjedočimo kakve su se strašne stvari događale nekoć, i kako su nesretna i nevina djeca završavala svoj zemaljski život. Da svjedočimo da ta djeca nisu zaboravljena i da se to više nikada nikome ne ponovi“ – rekao je u subotnjem parastosu sisački paroh Veselin Ristić na komemoraciji žrtvama Dječjeg logora u Sisku, za vrijeme NDH. 

Komemoracija je održana na mjestu Dječjeg groblja u sadašnjem parku Diane Budisavljević, gdje su pokopana djeca umrla od gladi i bolesti u sisačkom Dječjem logoru od kolovoza 1942. do siječnja 1943. godine. Dane sjećanja na žrtve dječjeg logora u Sisku ove su godine zajednički organizirali Srpsko narodno vijeće i Gradska galerija Striegl, u sklopu kojih je u petak navečer održana i promocija knjige ”Diana Budisavljević – prešućena heroina Drugog svjetskog rata” autorice Nataše Mataušić te  projekcija dokumentarnog filma ”Zaveštanje” autora Ivana Jovića.

„Nakon odgledanog filma slušajući svjedočenja razmišljamo kako čovjek može toliko da se izopači, da čini takva zla djela prema djeci, ali isto tako razmišljamo kako danas može netko da negira takvu strašnu tragediju jer to su bila samo djeca, nevina, bezazlena i anđeoska djeca„ – dodao je paroh Ristić.

Na komemoraciji je sudjelovala i sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, predstavnici veleposlanstva Srbije te ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković.

Ove godine, zbog pandemije, na komemoraciju nisu došli preživjeli logoraši, koji već desetak godina iznova dolaze na mjesto gdje su nekima od njih pokopana i braća i sestre.

„Mnogi se stradalnici vraćaju svake godine u Sisak i to nešto znači. Da Sisak, koji je i u vrijeme postojanja Logora imao snažne ljude koji su djeci pomagali, i danas ima snažne ljude na pozicijama koji baštine kulturu sjećanja na ono što se ovdje zbivalo“ – rekla je Aneta Lalić ispred Srpskog narodnog vijeća zahvalivši gradskoj vlasti što održavaju kompleks Dječjeg groblja. Dodala je Lalić i kako se malo govori o civilima koji su sudjelovali u spašavanju i pomaganju djeci, poput učitelja dr. Ante Dumbovića koji je sačinio opširnu dokumentaciju o djeci u logoru i koja je, nakon 2. Svjetskog rata, bila od velikog značaja za identifikaciju djece, koja su bila premala da bi upamtila svoja imena.

Nakon komemoracije čelnik Srpskog narodnog vijeća istaknu je kako je komemoracija jedna korak u dugom putu do toga „da se stvari vrate na svoje mjesto“.

„Dug je to put u kojem trebamo svi početi poštivati mjesta stradanja i u 2. Svjetskom ratu i u ovom ratu. Bilo stradanja Hrvata, bilo stradanja Srba. Dug je put, ne zato što su ljudi bešćutni, nego jer su sukobi oko žrtava takvi da sprječavaju ljude da uvide neophodnost i potrebu da se na ovakva i slična mjesta dođe. Mi smo zahvalni činjenici što su predstavnici gradske vlasti ovdje, zahvalni smo i što je Grad Sisak ovo mjesto zaštitio svojom službenom odlukom i svojim službenim stavom i uzdamo se da će ovo mjesto biti, ne samo mjesto pijeteta prema ovoj djeci, nego istovremeno i mjesto približavanja između onih koji danas različito misle o tim događajima i da će to mjesto i ovo strašno stradanje  nedužne djece biti povod da svatko razmisli  kako da stvorimo bolje međusobne odnose i bolje društvo“ – rekao je Pupovac.

Kroz logor u Sisku, koji je formiran kao „Prihvatilište za djecu izbjeglica“ te se nalazio na nekoliko lokacija, od kolovoza 1942. pa do siječnja 1943. prošlo je  6.693 srpskih dječaka i djevojčica  s Kozare, Banovine, Korduna i iz Slavonije. Ona su odvojena od roditelja koji su završili u Jasenovcu ili na radu u Njemačkoj i Slavoniji, a bila su starosti od nekoliko dana pa do mlađih tinejdžera. Od bolesti, hladnoće i neishranjenosti umrlo ih je između 1152 i 1630. U spašavanje djece iz sisačkog logora ubrzo su se uključile brojni pojedinci te aktivisti Crvenog križa koji su mališane zbrinjavali, davali na udomljavanje te ih nakon rata spajali s preživjelim roditeljima.

Komentara 14

MI
mismokanibali
14:44 03.10.2020.

Lažovi ljigavi, sotonizirate sve sto je Hrvatska dok se istina čuva po Beogradskim arhivima još od doba Tita, neka, Bog sve vidi ..

Avatar Posjetio Titov muzej-tko sam?
Posjetio Titov muzej-tko sam?
14:29 03.10.2020.

Znanstveni skup iz 2018: "Posebna vrijednost ovog znanstvenog skupa bili su i živi svjedoci događaja u Sisku tijekom 1942. i 1943. koji su vlastitim svjedočenjem potvrdili zaključke znanstvenih istraživanja, ali i oštro osudili laži kojima se služe pojedini povjesničari i političari kada se govori o dječjem prihvatilištu u Sisku. Sudionici Znanstvenog skupa donijeli su i zajedničku izjavu u kojoj su istaknuli kako ne postoji niti jedan dokument koji bi dokazao da je Sisku bio logor izbjegličke djece ili da je bilo mučenja i nasilnog oduzimanja života.". Stoga, ne bi li policija trebala zabraniti ovakve skupove koji falsificiraju povijest?

Avatar Observer
Observer
14:41 03.10.2020.

Kada sto puta ponovite neku laz, tada ta laz postaje istinom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije