Gotovo polovica Hrvata spremna je platiti više za proizvode i usluge društveno odgovornih brandova i kompanija. Pokazalo je to istraživanje pod nazivom "Filantropija i korporativna društvena odgovornost u srednjoj i istoćnoj Europi", koje je proveo think tank Social Impact Aliance for Central & Eastern Europe, a koje će sutra biti prezentirano na konferenciji u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.
Kako je priopćeno iz organizacije, istraživanje pokazuje kako kompanije žele provoditi društveno odgovorne aktivnosti, ali i kako se u tome suočavaju sa stvarnim barijerama, uključujući zakonske i porezne. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta zbog toga ističe nužnost suradnje izmešu poslovnih organizacija i državnog sektora kako bi se ubrzao rad na zajedničkim rješenjima i strategijama potrebnima društvu.
Konrad Siwinski, stručnjak za istraživanja u Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe ističe, pak, kako je cilj istraživanja bio identificirati prepreke i potencijalne poticaje za pojedinačne i korporativne donatore i predložiti poboljšanja.
"Mapirali smo Hrvatsku kako bismo identificirali ključne dionike koji predstavljaju različita okruženja i stajališta. Kao rezultat toga, provedeni su detaljni intervjui sa stručnjacima iz 20 pažljivo odabranih organizacija – javnih institucija, poslovnih mreža, fondova, neprofitnih udruga, akademskih institucija, kao i iz nacionalnih te međunarodnih organizacija koje potiču društveno djelovanje u Hrvatskoj”, pojašnjava Siwinski.
U priopćenju se napominje i kako je Hrvatska zbog rata 90-ih godina kasnije započela određene tržišne procese, zbog čega je gospodarstvo raslo u smjeru profita, ne i održivosti. Ipak, naglašava se kako je tranzicija u smjeru veće društvene angažiranosti vidljiva i u našoj zemlji te motivirana većom sviješću zaposlenika, investitora i potrošača.
"Pojedinci i tvrtke postaju sve svjesniji važnosti uzajamne pomoći, posebno nakon događaja posljednjih godina kao što su pandemija Covida-19, rat u Ukrajini i potres na Banovini i u Zagrebu", stoji u priopćenju. Liza Belozerova, Senior Manager u Google.org za Europu, Bliski istok i Afriku pritom naglašava važnost investiranja u istraživanje koje bi uključilo sve društvene dionike na strateški i dugoročan način, dok odvjetnica Dora Horvat upozorava kako su porezne olakšice za donatore u Hrvatskoj među najnižima u srednjoj i istočnoj Europi, što smatra demotivirajućim.
Istraživanje je pokazalo da bi uključivanje socijalnih kriterija u javnu nabavu i omogućavanje dodatnih beneficija za kompanije koje ispunjavaju takve kriterije, motiviralo tvrtke da se više uključe u društvenu sferu. Ipak, napominje se u priopćenju, trenutno nema poticaja za društveno angažirane kompanije u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi, a kao prepreka identificirana je i naplata PDV-a na pro bono usluge.
Šta je društveno odgovorno u donacijijama HDZ-u ili SDP-u?