Građanke i građane, osobito one starije dobi i u samoizolaciji, ne smije se tjerati na lažni izbor između zaštite zdravlja i biračkih prava, a na Vladi je odgovornost da se izbori provedu na način koji neće ugroziti niti jedno od njih. Smatramo da je pravo vrijeme za uvođenje mogućnosti dopisnog, odnosno poštanskog glasanja. Izbori se ne bi smjeli održati prije jeseni kako bi se provele potrebne zakonodavne izmjene, a sva nadležna tijela te biračice i birači pravovremeno pripremili za sigurno i dostupno korištenje tog novog izbornog instituta - stoji u današnjem priopćenju GONG-a u kojem se zalažu za uvođenje dopisnog glasanja, kao i održavanje predstojećih parlamentarnih izbora tek na jesen, a nikako ne tijekom ljeta o čemu se naveliko spekulira ovih dana.
Ako bi se situacija s pandemijom koronavirusa nastavila i na jesen, kažu u GONG-u, realno je za očekivati da bi u samoizolaciji bilo i više od trenutnih oko 12 tisuća biračica i birača koji ne bi mogli pristupiti biračkim mjestima pa bi tako ostali zakinuti za svoja biračka prava. Usto, dopisno bi glasanje moglo olakšati izbore za oko 250 tisuća birača i birača koji su se dosad prije izbora morali posebno registrirati za glasanje u zemlji i inozemstvu. U GONG-u pritom ističu da hrvatsko izborno zakonodavstvo ne poznaje institut dopisnog glasanja premda se to pitanje sporadično javlja ususret svakim izborima, kao i pitanje uvođenja on-line glasanja, a posljednjih 20 godina Hrvatska nije uvela ni jednu značajniju tehničku novinu u svoj izborni proces koja bi biračima olakšala korištenje njihova biračkog prava.
- Dopisno glasanje važno je uvesti kao mjeru osiguravanja biračkog prava i smanjenja gužvi na biralištima u vrijeme pandemije koronavirusa. No, model dopisnog glasanja treba kontinuirano razrađivati i u konačnici tu vrstu glasanja učiniti dostupnom svima, uz eliminiranje potrebe za fizičkim odlaskom na birališta, osobito u inozemstvu. Podsjećamo, GONG već godinama upozorava na potrebu jedinstvenog izbornog zakona i tehničkih unapređenja izbornog procesa, što je potrebno izvršiti da bismo bili ukorak s drugim državama koje neprestano ulažu u unapređenje svojih izbora. Krajem prošle godine objavili smo analizu uvođenja on-line glasanja i otvorili raspravu kako u izborima koristiti nove tehnologije - napominji u GONG-u podsjećajući i na to da je Državno izborno povjerenstvo (DIP) uputilo Ministarstvu uprave početkom 2019. nacrt Jedinstvenog izbornog zakona koji nije javno dostupan, a trebao bi ići u smjeru harmonizacije različitih izbornih praksi u brojnim izbornim procesima.
- Vrijeme je da se taj nacrt konačno objavi i da započne cjelovita javna rasprava o unapređenju izbora u Hrvatskoj - naglašavaju iz GONG-a u čijem se priopćenju nalazi i autorski tekst predsjednice Vijeća GONG-a Aleksandre Kuratko Pani naslovljen "Mogućnost uvođenja dopisnog glasanja u Republici Hrvatskoj" koji nudi pregled mogućih modela realizacije dopisnog glasanja, ključnih rezultata i izazova, kao i troškova te izbornih inovacija.
Uvodno se najprije kaže da dok se dosta napora ulaže u organizaciju glasanja u inozemstvu, koje de facto provodi izvršna vlast putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova, velik broj hrvatskih birača nije u mogućnosti glasati jer su kilometrima udaljeni od sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava u kojima su smještena biračka mjesta.
Video - Intervju s Andrejom Plenkovićem
- Osim birača u inozemstvu, iz izbora u izbore, veliki je broj birača u Hrvatskoj susreće se s brojnim poteškoćama u realizaciji svog biračkog prava, vezanim uz nedostupnost biračkih mjesta, nemogućnost ishođenja potvrda za glasanje i/ili nedostupnost biračkih odbora preopterećenih za odlazak do birača koji nisu u mogućnosti pristupiti svom biračkom mjestu na dan izbora. Unatoč ozbiljnim otporima za unapređenje izbornih postupaka koji dolaze od onih koji hrvatske izbore smatraju gotovo savršenima, možda je vrijeme koronavirusa pravi trenutak za raspravu o potencijalnom uvođenju dopisnog glasanja kako bi se što većem broju birača omogućilo sigurno korištenje biračkog prava, bez obzira gdje se nalaze. Osim dopisnog glasanja, istovremeno bi valjalo razmotriti i ostale mehanizme unapređenja izbornog procesa u cilju modernizacije, povećanja efikasnosti, i dostupnosti biračkog prava - tvrdi Aleksandra Kuratko Pani.
A na pitanje - kako organizirati izbore u doba koronavirusa, štiteći pritom birače i izborne djelatnike - odgovara da su brojne države širom svijeta suočavaju s istim pitanjem i nastoje pronaći najbolje modele kako bi očuvale svoju demokratsku kulturu u doba svjetske pandemije te da je dosad više od 50 država odlučilo odgoditi održavanje svojih izbora, a očekuje se da će ih do kraja godine biti daleko više.
- Neke su, međutim, odlučile ne odgađati izbore, već ih provesti poštivajući sigurnosne preporuke, dok će druge biračima ponuditi mogućnost glasanja putem pošte, odnosno dopisnog glasanja - kaže A. Kuratko Pani navodeći primjer Donjeg doma poljskog parlamenta koji je izglasao izmjene izbornog zakona kojima bi se biračima zbog pandemije koronavirusa omogućilo isključivo dopisno glasanje na predsjedničkim izborima zakazanim za 10. svibnja. I SAD se sučava sa sličnim izazovom ususret predsjedničkim izborima u studenom, a tamo je dopisno glasanje već moguće u 33 savezne države.
- Prema dostupnim podacima, čak 28 europskih država i teritorija koristi institut dopisnog glasanja, no on se uglavnom odnosi na glasanje birača koji se nalaze izvan teritorija predmetnih država, uz izuzetak, primjerice, Austrije, Danske, Irske, Litve, Slovačke, Švicarske i Velike Britanije, koje ovaj institut koriste i unutar svojih granica. Pritom je većina navedenih država ovo pravo ograničila na određene skupine birača, dok je u Velikoj Britaniji ovaj izborni institut dostupan svim biračima bez navođenja razloga za korištenje dopisnog glasanja. Iako točan datum parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji se moraju održati do 14.prosinca, još nije poznat, poželjno je pravovremeno razmotriti različite opcije glasanja uzimajući u obzir da ograničavanje slobode kretanja može ozbiljno utjecati na ograničavanje izbornog prava, a time i smanjivanje izlaznosti. Pritom valja napomenuti da je uvođenje dopisnog glasanja u značajnoj mjeri manje zahtjevno od uvođenja on-line glasanja te je ta dva izborna instituta potrebno promatrati odvojeno - naglašava Kuratko Pani dodajući da su se na nedavnim predsjedničkim izborima brojni birači obratili i njima i izbornim povjerenstvima radi nemogućnosti ostvarivanja svog biračkog prava iz različitih razloga (nisu se pravovremeno registrirali za glasanje izvan mjesta prebivališta, ranije su planirali godišnje odmore u inozemstvu, nepristupačna biračka mjesta i neodazivanje biračkih odbora na pozive...), što je rizik koji se eksponencijalno može povećati, primjerice, ovisno o broju birača u samoizolaciji na dan izbora.
Potom je predsednica Vijeća GONG-a, prema podacima za predsjedničke izbore, navela da je broj posebno registriranih birača po vrstama (glasanje uz potvrde u Hrvatskoj, prethodno registrirani za glasanje u inozemstvu, aktivno registrirani u inozemstvu po službenoj dužnosti i na zahtjev, oni bez prebivališta koji glasaju na posebnim biračkim mjestima, oni koji glasaju na brodovima, u zatvorima, odgojnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi), bilo ukupno - 211.163.
- Pridodamo li tome procjenu da je samo 1% od broja izašlih birača iskoristilo zakonsko pravo na glasanje kod kuće ili u ustanovi uslijed bolesti ili nemoći, došli bismo do dodatnih 20.538 birača. Ako bi se situacija s pandemijom koronavirusa nastavila i na jesen, realno je za očekivati da bi u samoizolaciji bilo i dodatnih 15-20 tisuća birača koji također ne bi mogli pristupiti svojim biračkim mjestima. To je ukupno oko 35-40 tisuća birača. Zbrojimo li sve ove podatke, dolazimo do brojke od oko 250 tisuća potencijalnih birača za dopisno glasanje - tvrdi Aleksandra Kuratko Pani.
Što se tiče tehničkih aspekata uvođenja dopisnog glasanja kao preduvjete navodi produljenje izbornog ciklusa na minimalno 90 dana, kako bi se omogućilo dovoljno vremena za slanje i primitak glasačkih listića iz inozemstva. Uvođenjem dopisnog glasanja ukinulo bi se glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i pružila dodatna mogućnost biračicama u Hrvatskoj koje nisu u mogućnosti pristupiti svojim biračkim mjestima na izborni dan.
- Ovo bi zahtijevalo izmjene Ustava i minimalno tri izborna zakona koji reguliraju izborne procese u Hrvatskoj (EU, predsjednički i parlamentarni izbori), dok bi o uvođenju ovog instituta na lokalnim i manjinskim izborima te referendumu trebalo provesti dodatnu raspravu o provedbenim aspektima. Nužno bi bilo prilagoditi i Zakon o registru birača, a potencijalno i Zakon o DIP-u. Sve izmjene zakonskih propisa trebalo bi provesti uz osiguravanje široke javne rasprave u cilju iznalaženja optimalnih rješenja - piše Aleksandra Kuratko Pani koja u nastavku predlaže da bi se zahtjev za dopisno glasanje podnosio cijele godine putem posebno razvijene aplikacije na web-stranici DIP-a, sustava e-građani ili poštom, a mogao bi se podnijeti najkasnije do 14 dana od dana raspisivanja izbora, bez potrebe navođenja razloga za glasanje poštom.
Sve registrirane birače upisivalo bi se u popis birača za dopisno glasanje. Kako bi se osigurala njihova efikasna, slanje i zaprimanje kuverti te brojanje glasova pristiglih poštom, DIP bi mogao uspostaviti poseban Centar za dopisno glasanje, koji bi bio u funkciji u trenutku raspisivanja izbora. DIP bi putem tog Centra, o svom trošku, svakom registriranom biraču preporučenom poštom, s unaprijed plaćenom povratnicom, dostavljao dokumente za glasanje odmah nakon tiskanja glasačkih listića, ali ne kasnije od 30 dana prije izbornog dana. Potom se navodi što bi sve ti dokumenti sadržavali (glasački listić, listu kandidata, upute za glasanje, izjavu kojom birač garantira da je glasao osobno, te dvije kuverte), kako bi birač glasao i kako bi se identificirao, te kako bi se u konačnici utvrđivali rezultati izbora.
Procjena gonga, možda lažni američki filantrop ima kakve ankete ili je obćao za svakog potencijalnog glasača dolar. Kako rekoše dopisno odnosno poštanskog, Dopisno glasovanje poznajemo već dugo to glasovanje je ujedno i glasovanje po pošti (poznajemo poštanski sandučić). Dopisno glasovanje se odvija gotovo pod jednakim uvjetima kao i na glasačkom mjestu. Glasačko mjesto odnosno dopisno mora garantirati osobni izbor kandidata bez nekoga tko gleda preko ramena i vodi ruku sa pisalom što treba zaokružiti. Mekšanje pravila znači omogućiti utjecaj drugih ili čak jednog koji će zaokružiti za sto drugih. Nekritičko glasovanje po pošti pa će omogućiti jeftinije padobrance, neće morati dolaziti autobusi i nitko neće trošiti na darove i sendviče. Prisatša sam digitalnog glasovanja ali i za to moraju biti tehnički uvjeti. Glasač mora imati opremu i osobni certifikat, prije glasovanja mora biti poučen o upotrebi jednog i drugog, osim toga priključak za internet mora biti svugdje i besplatan je r je glasovanje pravo i dužnost državljana. A što se tiče GONG-a osobno nemam toliki osjećaj demokracije da bi tim smutljivcima dozvolio rad. Sreća ih prati u tom smislu jer su drugi demokratičniji od mene. Moje mišljenje sa njima u ilegalu.