U cijelom je svijetu trenutačno tridesetero pacijenata različite dobi koji su bili potpuno slijepi i kojima je implantacijom umjetnog ili tzv. bioničkog oka djelomično vraćen vid. Taj se zahvat, koji je u eksperimentalnoj fazi, obavlja u deset medicinskih centara u svijetu, među kojima su i tri centra u Europi, i to u Parizu, Londonu i Ženevi.
Sedam operacija
Sve su operacije dio projekta međunarodnog ispitivanja tehnologije, poznatijeg kao Argus II retinalni implantat, a koji se već pokazao uspješnim u vraćanju elementarnog vida pacijentima koji su oslijepili zbog, primjerice, makularne degeneracije ili retinitis pigmentoze.
Sedam operacija ugradnje implantata u oko slijepim pacijentima u Engleskoj, u očnoj bolnici Moorfields, obavio je sa svojim timom dr. Lyndon da Cruz, kirurg oftalmolog specijaliziran za operacije stražnjeg segmenta oka. On je u Poliklinici "Svjetlost" prof. Nikice Gabrića novinarima predstavio slučaj jednog svoga osamdesetogodišnjeg pacijenta koji je dobio bioničko oko, a godinama je bio potpuno slijep.
Zaslugom fizičara, elektroničara i liječnika došlo se do nove tehnologije implantata, do minijaturnoga čipa sa 60 elektroda (u projektu Argus I čip je imao samo 16 elektroda.) Čip se kirurški ugrađuje iza retine, na stražnju stranu očne jabučice ili u stražnji dio oka, gdje trajno ostaje. Ultratanka žica učvršćuje oštećeni očni živac, a služi prijenosu svjetla i slika u mozak, gdje se one procesuiraju. Osim ugrađenog čipa i žice, u oku nema drugih uređaja. Na posebnim naočalama koje pacijent treba nositi nalazi se malena kamera s odašiljačem koji šalje slike na implantirani čip. Pacijent oko pojasa nosi i malo računalo s baterijom kao izvorom energije.
Riječ je, naravno, o vrhunskoj kirurgiji jer je u oko potrebno implantirati čip, a da se ne dogodi neko oštećenje.
Najjednostavnije rečeno, preko vidnoga živca, koji ne smije biti potpuno oštećen, svjetlosni signal pretvara se u elektronički signal koji u mozgu stvara sliku, objasnio je dr. Lyndon da Cruz.
- Pacijente testiramo jednom tjedno i zadovoljan sam rezultatima. To je prvi, ali golemi korak, jer prvi put imamo tehnologiju za povratak vida. Naravno da želimo mnogo više, jer za sada preko umjetnoga oka pacijent razlikuje crnu, bijelu i sivu boju, može prepoznati bijelu liniju na cesti, prepoznaje obrise predmeta, razlikuje svjetlo i tamu i može se orijentirati u okolini. Vrlo je važno i to što smo prvi put pokazali da funkcionira koncept u kojemu je elektronička naprava spojena sa živčanim tkivom, s očnim živcem - rekao je dr. Lyndon da Cruz. Dodao je i to da istraživanje traje još tri godine, što znači da klinička praksa ugradnje tehnologije za vid još nije tako blizu.
Kamera kao grašak
Objasnio je također da će bioničko oko pomoći onim ljudima koji su jednom mogli vidjeti jer njihov mozak ima iskustvo vida te zna kako procesuirati vizualne informacije.
Nažalost, oni koji su rođeni slijepi nemaju potrebne neurološke preduvjete za procesuiranje dobivenih podataka preko žice. Isto tako, očni živac mora barem djelomično biti funkcionalan jer u suprotnom podaci ne mogu biti u potpunosti procesuirani.
Istraživači priznaju da ovo otkriće ima određena ograničenja i da neće vratiti savršen vid, ali vjeruju da će daljnji napredak u tehnologiji stvoriti kameru veličine graška koju bi mogli ugraditi u očnu jabučicu i zamijeniti prirodno tkivo umjetnom tehnologijom.
To je k\'o onaj slijepi Geordi La Forge, casnik , glavni inzenjer na USS Enterprise-u Jean-Luc Picarda iz serije Star Trek, The Next Generation. Geordi je mogao vidjeti puno vise od elektromagnetskog spektra od bilo koga drugoga sa normalnim vidom i mogao je popraviti kvarove skoro instantno jer je vidio i mikroskopski. Vidio je na pr. i otkucaje srca i po tome i drugome zakljucivao laze li netko ili govori istinu, je li uzbudjen ili prestrasen i slicno. Evo nam toga svega u stvarnosti ... postoji vec i rudimentarni holodec a bilo bu jos i puno toga drugoga kaj je do sada bilo sci-fi.