Proces deforestacije, odnosno smanjenja šumskih površina, predstavlja jedan od glavnih problema na globalnoj razini zbog negativnog utjecaja na klimatske promjene i bioraznolikost. No, nismo ni približno svjesni problema s kojima se suočava priroda jer tu istu prirodu prekomjerno iskorištavamo već stoljećima – ističe naš sugovornik Dan Špicer, pokretač i koordinator najveće akcije pošumljavanja Hrvatske „Boranka“.
„Klimatske promjene, koje nam sve direktnije pokazuju kakva nas budućnost čeka ako taj odnos prema prirodi uskoro ne promijenimo, možda su i najočitiji pokazatelj kako čovjek negativno utječe na prirodu, a time i samoga sebe. Ljudi su općenito skloni zažmiriti na mnoge stvari koje nas tek očekuju u budućnosti, nerijetko odgađajući reagiranje na vrijeme. Ako se jednom i kolektivno opametimo, pitanje je hoće li to biti na vrijeme“, upozorava Dan Špicer koji se u javnosti često ističe kao jedan od rijetkih pojedinaca koji je „zasukao rukave“ te doista nešto i učinio.
Kao začetnik kampanje Boranka koja je osvojila brojne vrijedne domaće i strane nagrade, ispričao nam je koliko su daleko dogurali: „Kad smo krenuli s Borankom 2018. godine nismo ni sanjali do kuda ćemo doći i da ćemo biti u stanju do danas dovesti čak 10.000 volontera na akcije pošumljavanja. Danas se Boranka kao kampanja širom svijeta prikazuje kao jedan od najboljih primjera dobre prakse – baš idući tjedan držimo prezentaciju o Boranki jednoj grupi američkih polaznika GMF programa, od kojih su neki i gradonačelnici američkih gradova“, ponosno nam je ispričao Špicer.
No, kaže, više od nagrada ih vesele novi volonteri i nove posađene šume: „Boranka sigurno nije jedini ovakav projekt, ali ono što je Boranka pokazala, je da se stvari, kad se rade od srca, mogu raditi dobro i kvalitetno. Da je moguće od pepela stvarati novi život i povezati čitavu Hrvatsku oko jedne plemenite ideje“. Potvrda uspjeha svakako je i interes brojnih stranih organizacija da se iskustvo Boranke prenese i izvan Hrvatske – tako će Makedonija biti prva zemlja koja počinje svoju Boranku, a izvjesno je da će ju uskoro slijediti i još neke europske države, doznajemo od Špicera.
Unatoč sve učestalijim požarima i posljedicama klimatskih promjena od kojih stradavaju sve veće površine šuma, Špicer naglašava da je Hrvatska još uvijek među prvima u Europi po zaštiti i očuvanju svojih šuma – šumarska struka kod nas je jedna od najcjenjenijih, a zahvaljujući Hrvatskim šumama, godišnje se u Hrvatskoj posadi gotovo 10 milijuna novih sadnica. Ipak, skreće pažnju na sve izraženiju potrebu da se svi skupa puno aktivnije uključimo u akcije pošumljavanja i zaštite prirode.
Povratak prirodi kao novi trend
Danas ljudi, a osobito mladi, gube interes za prirodu i sve se više okreću tehnologiji, no Savez izviđača Hrvatske aktivno radi na promjenama. Da su u tome uspješni svjedoči kontinuirani rast članova, pa čak i liste čekanja. „Povratak prirodi sve više se vraća kao trend. Iskreno, zadatak je i institucija i udruga da ponude mladima nešto što će ih potaknuti, zainteresirati, dati kvalitetan sadržaj kao zamjenu za dokoličarenje. Tehnologija nije krivac, tehnologija i tehnološki razvoj trebaju služiti razvoju čovječanstva, time i zaštiti čovjekovog okoliša. Tehnologije se ne trebamo bojati već ju koristiti kako bismo unaprijedili naše živote, pa i samu prirodu“, pojašnjava Špicer.
Ponosni su što u svoje akcije pošumljavanja uključuju velik broj mladih ljudi koji od najmanjih nogu zasade svoja stabla i educiraju se kako bi u daljnjem životu bili puno svjesniji. Špicer ključ promjene vidi u polaženju od sebe i svojih bližnjih – mijenjanjem loših navika i primjenom novih, možemo utjecati na druge da čine isto.
„Vjerujem da je jako bitno da vlastitim primjerima utječemo na druge da promijene neke negativne navike, ali i da organizacije i institucije odrade svoj dio posla, da nisu smetnja već poticaj pozitivnim promjenama. Ako ljudi nemaju preduvjete za odvajanje otpada, neće ga odvajati. Ako nemate preduvjete da izbacite papir iz većinske upotrebe, nećete ga izbaciti. Stoga je bitno da se svi na svim razinama uključe što aktivnije u mijenjanje navika. Jedino na taj način imamo šanse“, naglašava Špicer.
Pozitivni pomaci najbolje se vide kroz zeleno poslovanje koje je postalo imperativ svake društveno-odgovorne kompanije, a realizira se uz korištenje modernih digitalnih alata koji istovremeno unapređuju usluge te doprinose zaštiti okoliša i očuvanju hrvatskih šuma. Primjer institucije koja je dala poticaj pozitivnim promjenama je Fina koja je osigurala niz digitalnih usluga s ciljem unapređenja svakodnevnog života i poslovanja. Za sve one koji žele dati svoj doprinos očuvanju šuma koje snose teret naših životnih potreba za papirom te stati na kraj gomilanju nepotrebne papirologije, Fina je ponudila uslugu e-Arhiv za pohranjivanje elektroničke dokumentacije. Ako težite izbacivanju papira iz većinske upotrebe, a ne znate kako drugačije pohraniti važne poslovne dokumente, Finini djelatnici ih mogu preuzeti na vašoj adresi te ih skenirati, indeksirati i arhivirati na način koji vama odgovara.
Usluga FINA e-Arhiv pruža fleksibilnu klasifikaciju dokumenata i upravljanje metapodacima, napredno pretraživanje, povjerljivost i integritet arhiviranog dokumenta te dokumentira cijeli njegov životni ciklus. Ugovara se bez ugovorne obveze. Ovaj će vam sustav omogućiti da svojoj digitaliziranoj dokumentaciji pristupite online bilo kada i bilo gdje, dobijete značajne uštede prostora, opreme i ljudskih resursa, smanjite rizike nastale uslijed gubitka poslovne dokumentacije, a ujedno napravite nešto dobro za prirodu i društvo u cjelini.
Kako naš sugovornik ističe, uvijek treba pokušavati mijenjati stvari na bolje, a upravo njegova poruka za kraj idealno dočarava važnost mijenjanja vlastitih navika sada i ovdje: „Zamislite kako biste se osjećali da svaki dan možete napraviti neku dobru stvar, neku makar i malu pozitivnu promjenu. I zamislite da to što činite onda čine i drugi oko vas pa onda i drugi oko njih. Svijet bi mogao postati puno bolje mjesto. U to vjerujem i time se cijeli život vodim. I siguran sam da sam zbog toga sretniji u životu. Isto to preporučam i drugima“, poručuje Špicer.
Sadržaj nastao u suradnji s Finom.
