Europska unija i dalje je čvrsto uvjerena da će sve njezine članica nadoknaditi izgubljeno u 2020. godini do kraja iduće godine, s tim što bi Poljska, Luksemburg i baltičke zemlje, a lako moguće i Švedska, to mogle učiniti već ove godine. Premda blago korigirane na niže u odnosu na jesenske prognoze, Komisija vjeruje da će Hrvatska ove godine vratiti više od 5 posto BDP-a, što je svakako jedna od boljih vijesti koja se mogla čuti posljednjih dana, bez obzira na to što to “sunce dolazi poslije puno kiše”.
Minuse zbrajaju sve zemlje s osjetnim udjelom turizma, dok bolju sliku imaju industrijske sile i zemlje koje su bolje upravljale pandemijom ili su jednostavno imale više sreće. Optimizma, očito, ne manjka ni u domaćem turističkom sektoru koji je krenuo u potragu za radnicima, pa i za strancima koji se sada zapošljavaju po izmijenjenom režimu. S obzirom na karantene i mjere koje se poduzimaju u drugim državama, Uskrs neće donijeti veliki povratak gostiju, ali moglo bi se to dogoditi na ljeto ako se ostvare EU planovi da će se do sredine godine cijepiti znatan dio odrasle populacije. Očekivani oporavak najvećih vanjsko-trgovinskih partnera Njemačke (+3,2), Slovenije +(4,7) i Italije (+3,4%) dodatni je vjetar u leđa i za naše izvoznike. Inače, sporiji oporavak u ovoj i nešto niži pad gospodarstva od ranije očekivanog u prošloj godini glavna je poruka zimskih prognoza Europske komisije za Hrvatsku.
Za dva tjedna objavit će se i prvi službeni podatak o kretanju BDP-a u zadnjem kvartalu 2020. koji će pokazati je li bolje ‘pogađao’ hrvatski ministar fnancija Zdravko Marić, koji je bio ustrajan u uvjerenju da pad neće biti veći od 8 posto, ili pesimističnija Komisija koja je do prije tri mjeseca vjerovala da će Hrvatska zaroniti gotovo 10 posto, da bi jučer korigirala gospodarski pad na 8,9%. Dostupni podaci za posljednji kvartal pokazuju rast građevinskog sektora, jedinog koji u godini pandemije nije bilježio minuse, rast industrijske proizvodnje i izvoza u odnosu na prethodni kvartal, ali i smanjenje potrošnje.
Osobna je potrošnja glavni pokretač za rast hrvatskog BDP-a. Godina iza nas ostavila je što je ostavila, sve su oči uprte u to što nosi 2021. godina, koja je i dalje označena kao prekretnica nabolje. No, početak osjetnijeg oporavka pomaknut je prema sredini godine.
EU će se vjerojatno vratiti do kraja slijedeće godine, no mi sigurno nećemo. Nema osnova na kojim bismo se vratili, reforme javnih struktura nisu napravljene i mi ne možemo realno rasti više od 2%... S Banovinom i EU fondovima možda se to nategne na 5%, ali niti to nije dovoljno... Past ćemo ugrubo 9%, u ovoj godini najveći optimisti predviđaju rast od 5% i u slijedećoj još 4%. Znači mi sigurno ne dosežemo 2019. godinu do kraja 2022 nego uz puno optimizma 2023... A 2008? To smo valjda i odustali da ćemo ikada dosegnuti. Kako tih preko 70 milijardi USD danas izgleda nevjerojatno... Malo bolja je statistika ako se gleda BDP po stanovniku, ali samo zato jer drastično gubimo stanovnike...