Čazma i Ivanska su prvi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a među prvima i u Hrvatskoj iskoristili novi zakon koji daje mogućnost da radno sposobni korisnici nekog oblika socijalne skrbi rade za opće dobro od 30 do 90 sati mjesečno. Na temelju popisa Centra za socijalnu skrb Čazma je namjeravala angažirati 125 korisnika. No, tek ih se 19 primilo posla. Naime, kako pojašnjava gradonačelnik Dinko Pirak, dio ih se već nakon poziva Grada pojavio s liječničkom dokumentacijom o nesposobnosti, a bilo ih je koji su tu zakonsku obvezu odbili. Tako je 16 samaca i 10 obitelji ostalo bez socijalne pomoći na šest mjeseci.
- To je dobar način da se profiltirira koje su to je radno sposobne osobe. Bilo bi dobro da se takvo što uvede i u okviru Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje - kaže D. Pirak. Kako su svi ostali podvrgnuti liječničkom pregledu ispostavilo da gotovo trećina od 125 osoba u tom trenutku nije bila sposobna za rad.
- Štoviše, bilo je i onih na temelju čijih su se vrlo loših laboratorijskih nalaza i liječnici zapitali kako su uopće živi - kaže Ivan Beljan, direktor Komunalija, pod čijom kapom korisnici odrađuju svoje sate koje im je nametnula država. Korisnici kose travu, metu, čiste, okopavaju...
Beljan ističe da su se među onima koji su prihvatili tu obvezu nekolicina pokazala izvrsnima, te su ih Komunalije dodatno angažirale novim ugovorima koji su im osigurali plaće. Jedan od njih je Mitar Nikšić.
- Nije ovo nikakva sramota. Ponajprije nitko ne može reći da je novac od socijale poklonjen, već je odrađen. Osjećam se korisnim, djelom društva i na kraju osigurao sam si dodatno zaposlenje - kaže M. Nikšić, dodajući da bi bilo dobro onima koji putuju osigurati prijevoz i topli obrok.
U Ivanskoj, pak, nisu imali problema s odazivom, pa oko 40 osoba bez prigovora odrađuju svoje sate, a tek je njih petero kojima liječnici nisu dozvolili rad za opće dobro.
>> Kritično splitsko zaleđe, otoci, Vinkovci i Vukovar
