Gordanka Kolenko, osnivačica BHV Educationa-a tijekom gostovanja u emisiji Večernjeg TV najavila je održavanje Međunarodnog sajma obrazovanja u inozemstvu.
Riječ je o vrlo važnom događaju jer je to za maturante prvi put da biraju smjer u životu, odnosno, donose veliku životnu odluku. Iz toga razloga iznimno je bitno da imaju što više informacija unaprijed kako bi donijeli što kvalitetniju odluku. Na sajmu se fokusira na obrazovanje u inozemstvu i na njemu svi imaju priliku direktno razgovarati s polaznicima, ali i ravnateljima i predstavnica raznih fakulteta.
Sajam će se održati 30. travnja od 11 do 15 sati, a svi oni koji žele sudjelovati to će učini online prijavom na stranicu bhvedu.com. Na ovaj način, nitko ne mora dolaziti u Zagreb i sudjelovati mogu svi, a očekuje se čak 400 do 500 sudionika kao i prošle godine.
- Od kada smo u EU svi imaju mogućnost studirati u inozemstvu i tamo imaju uvjete kao i domaći studenti. Osnovni uvjet je poznavanje jezika i završen određen dio školovanja, je li riječ o srednjoj školi, prvostupničkoj diplomi, mastersu ili slično. Ovakvi događaji služe da se dobro informiraju, a imamo čak i programe za mlađe polaznike, odnosno osnovnoškolce koji žele završiti srednju školu u inozemstvu - pojasnila je Gordanka Kolenko.
Nakon školovanja u inozemstvu učenicima i studentima se uglavnom priznaju svi predmeti, a položiti moraju samo hrvatski jezik. Financiranje školovanja sa sobom nosi određeni trošak, ali nerijetko je školovanje jeftinije nego u Hrvatskoj. Primjerice, u skandinavskim zemljama troškovi se kreću od nula do 2000 eura, a treba naglasiti i kako je moguće ostvariti razne školarine. Ipak, trošak nikada neće biti nula jer se studenti moraju hraniti i živjeti u drugoj zemlji.
Također, oni koji se odluče za studiranje u inozemstvu ne moraju biti izvrsni učenici, to je slučaj samo na fakultetima na kojima je velika navala. Za druge fakultete dovoljno je imati vrlo dobar ili dobar prosjek. Često su učenici odlični sportaši i za njih se također lako pronađe mjesto.
- Tijekom godina pomaganja učenicima i studentima da upišu studij u inozemstvu, shvatili smo da je najtraženiji biznis, odnosno, sve povezano s ekonomijom, fakulteti koji nude nešto specijalizirano. Drugi po traženosti su inženjerski studiji poput arhitekture, mehatronike, biomedicine i slično. Na području društvenih znanosti najzastupljenija je psihologija, gluma, scenaristika, odnosno umjetnički smjerovi zbog premalog dozvoljenog broja upisa na te fakultet u Hrvatskoj.
Prema procjeni Gordane čak pedeset posto učenika se vraća odmah dok jedan dio ostaje jer su prvenstveno željeli internacionalnu karijeru, a svi oni obično po završetku imaju četiri do pet ponuda za posao.
- Iako na papiru sve zvuči idealno, inozemno studiranje ipak nije za svakoga. Učenici odlaze s 15 godina i potrebna je emocionalna zrelost. Zato smo tu mi, sve se to provjerava prije kroz razgovor i neke određene provjere-naglašava Gordanka. Ono što nedostaje obrazovnom sustavu u Hrvatskoj je nužna obrazovna orijentacija putem koje će se sustavno pratiti učenici i njihove jake strane te će ih se poticati da u to ulože svoju energiju. Uz to, naravno, potrebno je i kvalitetno testiranje kako bi se zaista otkrilo što je njihova jaka strana.
- Nekim pomaka u tom smjeru ima, primjerice, osnovne škole su povezane sa Zavodom za zapošljavanje koji imaju svoj sustav obrazovne orijentacije, dok u srednjim školama to nedostaje – zaključila je Gordana.
Drago mi je da sam naletio na clanak, i Gordana i ekipa BHV su me odlicno proveli kroz sve procese, inace zavrsio digitalni marketing u UK, 3 godine "vani" vam stvarno promijeni zivot :)