Idu od dvorišta do dvorišta i traže pse. Uglavnom nailaze na mršave, izgladnjele životinje pune buha i koječega.
Rotvajleri i ovčari
- Doslovce zavirujemo u svaku šupu i preuzmemo sve pse koje možemo. U romskom naselju Kuršancu od studenoga do danas takvih je pasa bilo više od 170. Oko 80 pasa cijepili smo protiv bjesnoće, očistili od parazita i čipirali. Čipirane ostavljamo u naselju ako postoje uvjeti za ostanak, a sve ostale vodimo sa sobom u sklonište. Gotovo su svi psi kastrirani, ostalo je pet ili šest kujica koje nam mještani ne daju, pa će morati na teren izići veterinarska inspekcija. Čekamo da dođe. Kad završimo s Kuršancem, idemo u sljedeće naselje - kaže Aleksandra Hampamer, predsjednica zaštitarsko-ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, sa skloništem za napuštene životinje u Čakovcu.
Udruga od 2018. provodi jedinstveni projekt kastracije, liječenja i zbrinjavanja pasa iz romskih naselja u Međimurskoj županiji, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i uz pomoć Županije, koja je početkom mjeseca potpisala ugovor o novih 200.000 kuna dotacije, te Grada Čakovca. Nakon što su u protekle tri godine obišli većinu naselja, volonteri u posljednja dva mjeseca u sklopu drugog dijela projekta obilaze Kuršanec.
- Sve zajedno, prema nekim procjenama, ostalo je još 500 do 700 pasa koje treba zbrinuti, tako da ćemo to raditi vjerojatno cijelu godinu - ističe Hampamer. Dosad je na taj način zbrinuto više od 2000 pasa! Samo je prošle godine u Azil Prijatelji u Carinskom odvojku bb u Čakovcu stiglo 975 napuštenih pasa, od kojih stotinjak iz potresom pogođenih područja, a dvjestotinjak je onih kojih su se vlasnici iz raznoraznih razloga odrekli. Uspjeli su ih udomiti više od 720. Odradili su više od 5000 volonterskih sati. Nažalost, projekt zbrinjavanja pasa u romskim naseljima ponekad im se čini sizifovskim poslom jer se neke stvari zbog neodgovornih pojedinaca ponavljaju.
- Najveći je problem što nijedna od nadležnih službi posljednjih nekoliko godina nije kontrolirala stanje u naseljima, pa smo ih mi ponovno dobrovoljno, volonterski, obilazili i preuzimali pse koji su bili u najkritičnijem stanju. Problem su mještani koji ne žele dati pse na kastraciju, pa ako se ne uključe nadležne službe, komunalni redari i veterinarska inspekcija, ponovno ćemo za nekoliko mjeseci imati brojku koju smo imali prije. Psi su u jako lošem stanju, šugavost je proširena, psi su puni unutarnjih i vanjskih parazita, od glista i buha do krpelja. Puno je kujica s malim štencima, što nam stvara problem protočnosti u skloništu jer kujice sa štencima moraju ondje ostati barem tri-četiri mjeseca, dok se ne othrane, procijepe i dok nisu spremni za udomljavanje. Preuzeli smo i velik broj velikih pasa koji se teško udomljavaju, poput rotvajlera i srednjoazijskih ovčara - napominje Hampamer.
Stalni je problem i nedostatak novca. Ministarstvo poljoprivrede plaća kastraciju, a Grad Čakovec označavanje mikročipom i cijepljenje. Najveći financijski trošak je liječenje, pa mole za donacije. Samo u posljednja dva mjeseca imali su, dodaje, oko 80.000 kuna troškova za liječenje, koje dugo traje. Psi s otpalom dlakom i puni rana moraju u azilu ostati neko vrijeme. Suradnja s veterinarima je, ističe, besprijekorna.
- Najveći je problem kontrola nakon što mi sve obiđemo, jer ako ostane kujica koja nije sterilizirana, ponovno ćemo morati raditi sve ispočetka - kaže Aleksandra, koja je ovih dana uputila apel vlasnicima pasa da štence ne ostavljaju u romskim naseljima. Podsjeća na zakonsku odredbu prema kojoj je svaki skrbnik psa ili mačke dužan voditi računa o kontroli razmnožavanja, a najraširenija metoda, a istodobno i najjeftinija metoda kontrole razmnožavanja je trajna sterilizacija.
- Time se spašavaju mnogi životi, a pogotovo patnja jadnih štenaca koji završe posvuda pa i u romskim naseljima. Dobili smo dojavu iz samog romskog naselja da ih zovu i nude im novac da preuzmu pse. Zna se dogoditi da im daju 50 kuna. Osim toga, vrlo često ostave štence u kutijama na rubovima naselja, pa ih mještani koji ih pronađu unesu ili psi u potrazi za hranom dođu u naselje. Psi u tim naseljima žive u zaista lošim uvjetima. Jedino što imaju jest neka vrsta slobode, da nisu na lancu. Svi psi, koliko god bili stari, imaju izglodane zube jer jedu svašta samo da prežive. Psima starim dvije-tri godine zubi su potpuno potrošeni kao psu starom 15 godina. Spavaju vani, snalaze se za hranu tko zna kako, a na proljeće su puni krpelja i glista.
Kad su volonteri ušli u Kuršanec, očekivali su da će trebati zbrinuti pedesetak pasa, no već sad ih je gotovo četiri puta više. I tako je u svakom naselju.
Prošlo 10.000 životinja
- Sterilizacija se može obaviti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti, a dobrobiti su velike, kako za zdravlje životinje, tako i u sprečavanju novih napuštenih životinja. Svaki pas treba biti označen mikročipom, redovito cijepljen protiv bjesnoće, štenci trebaju biti cijepljeni protiv zaraznih bolesti, a sklonište i veterinarska struka preporučuju mjeru trajne sterilizacije kao uspješnu mjeru kontrole razmnožavanja - ističu u skloništu.
Udruga djeluje više od 20 godina, a kroz njezin azil prošlo je oko 10.000 životinja! Otprilike toliko su ih uspjeli i udomiti. U azilu površine oko 15.000 četvornih metara trenutačno se skrbe o oko 400 napuštenih pasa.
>> VIDEO Djevojka (17) je pala vozački ispit bez da je upalila automobil, a razlog je nevjerojatan...
Nemože im se dopustiti "da žive kako žive". Ava ta naselja treba staviti pod punu kontrolu. Sve ih popisati. Privoditi osuđene i osigurati izdrzavanje kazni. Djecu obavezno smjestiti da pohađaju bez izuzetka vrtice i skole. Mlađe doškolovati i osigurati zaposlenje. Sve dok ih se ne kultivira i integrira imat cemo problem. Najvise trpi lokalno stanovnistvo pa trebamo i plaćamo državu da i takve stvari uredi!