Mađarski premijer Viktor Orban oštro se na platformi X osvrnuo na pakt o migracijama, paket od deset zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila. Pakt o migracijama usvojili su zastupnici Europskog parlamenta u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu. Preostalo je još da ovaj zakonodavni paket potvrdi Vijeće EU-a, što se očekuje krajem ovoga mjeseca, a stupa na snagu nakon objave u Službenom listu. Izglasane uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata.
"Migracijski pakt još je jedan čavao u lijes Europske unije. Jedinstvo je mrtvo, sigurnih granica više nema. Mađarska nikada neće pokleknuti pred masovnim migracijskim ludilom! Potrebne su nam promjene u Bruxellesu kako bismo zaustavili migracije", poručio je Orban.
The #MigrationPact is another nail in the coffin of the European Union. Unity is dead, secure borders are no more. Hungary will never give in to the mass migration frenzy! We need a change in Brussels in order to #StopMigration !https://t.co/wxV9Y6OARo
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) April 10, 2024
Cjelovita reforma upravljanja migracijama i azilom, s novima pravilima trebala bi uvesti više reda u suočavanju s tim problemom koji muči EU još od 2015. godine. Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.
Izglasani paket je pragmatični kompromis budući da nitko s njim nije potpuno zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i politiku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata. Jedan od ciljeva reforme jest da nova pravila budu sredstvo odvraćanja osoba koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu da kreću na put. Europska unija želi da ona odlučuje tko može ući, a ne da o tome odlučuju krijumčari ljudima.
Predstavnici najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu ističu da je ovakav kompromis bolji nego sadašnja rješenja koje uopće ne funkcioniraju. Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je prije glasanja, pozivajući zastupnike da podrže pakt, rekao da je “težnja k savršenstvu najveći neprijatelj napretka” Pakt o migracijama i azilu trebao bi pomoći zemljama EU-a koje su izložene migracijskom pritisku, tako što će ostale članice tražitelje azila ili osobe koje uživaju međunarodnu zaštitu premještati na svoje državno područje ili, ako to ne žele, davati financijski doprinos ili pružati operativnu i tehničku potporu.
VEZANI ČLANCI:
Uredbom o kriznim situacijama i situacijama koje uzrokuje viša sila uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanje broja dolazaka. Njime se osigurava solidarnost i potpora državama članicama koje se suočavaju s iznimno velikim priljevom državljana trećih zemalja. Novim pravilima obuhvaćena je i instrumentalizacija migranata. Riječ je o slučajevima kad treće zemlje ili neprijateljski akteri koriste migrante za destabilizaciju EU-a. Nova pravila predviđaju da će osobe, koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.
Zajednički postupak za priznavanje međunarodne zaštite
U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći. Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.
Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uvjete za zaštitu. Države članice trebale bi procijeniti stanje u zemlji podrijetla na temelju informacija dobivenih od Agencije EU-a za azil, a status izbjeglica redovito će se preispitivati. Podnositelji zahtjeva za zaštitu morat će ostati na državnom području države članice odgovorne za njihov zahtjev ili one u kojoj je zaštita odobrena.
VEZANI ČLANCI:
Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom. U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UNHCR priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU.
“Ovo neće magično preko noći riješiti svaki problem, ali jest deset gigantskih koraka naprijed”, rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na konferenciji za novinare nakon što su zastupnici Europskog parlamenta izglasali pakt o migracijama i azilu, paket od 10 zakonodavnih akata koji bi trebali uvesti više reda u upravljanju migracijama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare da će ovaj doneseni zakonodavni paket osigurati sigurnije granice i zaštitu onih kojima je ona potrebna. “Znat ćemo tko točno prelazi naše granice registriranjem i provjerom svih i istodobno osigurati poštovanje temeljnih prava kroz neovisni nadzorni mehanizam”, rekla je von der Leyen. “Pakt predstavlja pravu ravnotežu između strogih pravila protiv zlouporabe sustava i skrbi za najranjivije”, dodala je predsjednica Komisije, ističući da je riječ “o povijesnom danu i velikom postignuću”.
Glasanje je pozdravio i belgijski premijer Alexander De Croo, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a. “Svaki dan vidimo kako migranti riskiraju život u pokušaju da se domognu Europe, a većina njih je žrtva kriminalaca, švercera, krijumčara ljudima. Naši građani očekuju da mi organiziramo migracije na uredan način i da zaustavimo tu nemoralnu i nezakonitu praksu”, rekao je De Croo.
GALERIJA Paška janjetina, zagorski štrukli, lički krumpir... Ove hrvatske delikatese imaju zaštićen naziv u EU
EU a posebice Njemačka imaju potpuno promašenu migrantsku politiku. Nije problem uvoza radne snage iz sličnih kultura i civilizacija. Ovo sad nisu oni naši stari gastarbajteri šezdesetih i sedamdesetih godina. Ovo je sad udarac na kršćanske temelje i zapadnoevropsku kulturu, tradiciju i civilizacijski doseg. Evropa je imala kolonijalističke faze koje su imale negativnog u sabi ali i pozitivnog, progresivnog razvojnog. Ove sadašnje migracije su odlazak u nešto što neće biti jednostavno ni za koga.