Večernji list u posjedu je odluka uprave Karlovačke banke o odobrenim kreditima za likvidnost nekim fizičkim osobama i tvrtkama povezanim s obitelji Šola. Riječ je o kreditima koji su nepoznanica u bankarskom sektoru. Kako je teško vjerovati da su se ti krediti odnosili na potrebe plaćanja osnovnih potreba za život, što bi bila svrha likvidnosti, pretpostavka je da su se koristili za tada najizdašnije poslove na tržištu – ulaganje u dionice ili nekretnine. Fizičkim osobama ti su krediti odobravani na rok od tri mjeseca, no iznosi su bili milijunski, ali i to je manje bitno zna li se da takvo što ni jedna druga banka ne nudi. Krediti su se počeli odobravati nakon dolaska Sandija Šole na čelnu poziciju banke. On je i sam dobio dva kredita od banke, od čega mu je dio novca, pretpostavlja se, trebao za povećanje vlasničkog udjela u banci.
Prelijevanje novca
Takve kredite, prema odlukama koje posjedujemo, dobili su primjerice Milijan Brkić, Josip Kovač, Mate Šarić i Silvija Lučić, a što je zanimljivo, većini su zalog za vraćanje kredita bile dionice Plive. Milijan Brkić, kao što smo već pisali, dobio je kredit od gotovo milijun kuna. U posjedu smo i ugovora prema kojem je kredit za istu svrhu dobio i Josip Kovač, jedan od uhićenih u akciji Mama Mia, na iznos od pola milijuna kuna 2007. godine, a godinu poslije na 300 tisuća kuna. Imamo i odluku o odobravanju kredita na ime Mate Šarića, brata Marije Šole, koji je dobio kredit od dva milijuna kuna, ali uz povoljnije uvjete nego ostali, kamatu od pet posto i bez naknade. Kredit od oko milijun kuna dobila je i Silvija Lučić odmah po dolasku u Kabu na mjesto savjetnice. Tamo je došla iz Partner banke, gdje je tada još na čelnoj poziciji bila Marija Šola. Zanimljiva je i odluka o odobravanju stambenog kredita za Zvonimira Maksića na iznos od 150 tisuća eura na trideset godina, kamatu od 4,99 posto, ali što je najzanimljivije – bez jamaca. Za istu svrhu odlučeno je da se kredit odobri tvrtkama Bar kod i Opatovina projekt, povezanim društvima obitelji Šola. Upravo je zbog takvih kredita povezanim osobama HNB upozoravao Karlovačku banku. Prema odluci koju posjedujemo Opatovina projekt dobila je kredit od oko 25 milijuna kuna 2008. godine za što su jamstvo bile zadužnice i mjenice tvrtke. No istodobno je uvidom u poslovanje te tvrtke bilo vidljivo da tvrtka nema kapitala jer je osnovana nekoliko mjeseci prije. I Bar kodu, tvrtki povezanoj s obitelji Šola, odobren je krajem 2006 kredit od 1,3 milijuna kuna, 2007. kredit od 10 milijuna kuna, nekoliko mjeseci poslije 32 milijuna kuna, a učestale su promjene uvjeta vraćanja kredita – od osiguranja, visine kredita i načina otplate. Sve te malverzacije, a kasnije i one u koje je bio upleten Luka Miličić, navodno su se htjele prikriti prodajom banke. Neki pregovori su, kažu naši sugovornici, bili navodno s nekom talijanskom bankom.
Sredstva za ulaganje
Sandi Šola bio je i prije ulaska u Kabu spretan u ulaganjima na tržištu kapitala pa mnogi od "starijih" igrača na tržištu pretpostavljaju da su krediti za likvidnost koje je odobravao bili namijenjeni za kupnju dionica koje su u tom razdoblju prije krize imale velik rast. Mnogima na tržištu tada je bilo nejasno odakle tim nekim novim ulagačima toliki iznosi za ulaganje, a nije tajna ni da su se neki i javno hvalili svojim izdašnim ulaganjima.
>> Tko je Marija Šola – U zatvor nakon punih 38 godina u elitnom krugu
>> Sandi Šola uhićen na granici, u USKOK-u poricao krivnju
>>BLOG - Uhićenje Sandija Šole: Samo da rukomet iz cijele afere izađe čist
