SLOBODNI PROTOK

OTKRIVAMO Od 2022. cestarinu će svi plaćati bez zaustavljanja

Autocesta A1
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/4
14.01.2019.
u 12:20

Godišnji troškovi održavanja novog sustava bit će oko 60 milijuna kuna

Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina.

Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će, dakle, bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski.

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina

Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. To je sustav sličan postojećem ENC-u, no DSRC funkcionira bez usporavanja i zaustavljanja vozila. Kako doznajemo, savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR.

GALERIJA Trebaju li Zagrepčani strahovati? Ove fotografije pokazuju pravo stanje mostova!

Autocesta A1
1/40

Sustav temeljen na DSRC-u

Ipak, novi sustav naplate primarno će biti temeljen na DSRC-u. Transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura. Predviđeno je da prodajna mjesta tih transpondera budu na svim graničnim prijelazima, u morskim lukama, na strateškim mjestima na autocestama, u velikim hrvatskim gradovima. Osim toga, ti uređaji će se distribuirati i preko trgovina, benzinskih crpki, automata i pošte.

Hrvatski DSRC sustav bit će kompatibilan sličnim sustavima drugih zemalja pa će, primjerice, Talijani, koji su već godinama na tom sustavu, kad dođu u Hrvatsku moći platiti cestarinu s pomoću svog transpondera. Distribucija tih transpondera trebala bi funkcionirati kao distribucija vinjeta koje svatko tko, primjerice, putuje u Austriju ili Sloveniju bez problema može kupiti na benzinskim crpkama ili graničnim prijelazima. Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina.

VIDEO Što je pokazala inspekcija mostova u Hrvatskoj

Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Valja napomenuti da će novi sustav biti temeljen na DSCR-u, a da je naplata s pomoću registarskih oznaka opcija te da španjolski konzultanti, kako doznajemo, s hrvatskom stranom trebaju raspraviti je li nam uz DSRC potreban i ALPR. ENC se trenutačno na autocestama HAC-a i ARZ-a upotrebljava u 37 posto transakcija, a španjolski savjetnici procjenjuju da će svi oni prijeći i na DSCR.

Također očekuju da će svi koji sad cestarinu plaćaju smart karticama, a kojih je oko 1,5 posto, prijeći na taj sustav. Kreditnim ili karticama tekućih računa sad se obavlja oko 12 posto plaćanja cestarine, a procjenjuje se da će njih 80 posto prijeći na transpondere, kao i 20 posto onih koji plaćaju cestarinu gotovinom, a kojih je sad više od 50 posto. U prvoj godini primjene novog sustava očekuje se da će 60 posto transakcija biti preko DSRC-a. S vremenom će transpondere koristiti sve više vozača, kako se korisnici budu upoznavali s tim novim sustavom, a to ovisi i o dobrom marketingu. Prema iskustvima iz drugih zemalja EU, maksimalno prosječno korištenje transpondera u transakcijama je oko 80 posto. U Portugalu je to, primjerice, 78 posto u transakcijama i 53 posto u korisnicima. Mađarska je pak dosegla 83 posto u 2017., a počela je s 24,5 posto u 2013. Stoga se očekuje da će u tri godine u Hrvatskoj udio korištenja DSCR-a u transakcijama dosegnuti 80 posto, uz rast od 10 posto godišnje.

Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Portali s antenama

Mjesta naplate budućeg sustava trebala bi biti instalirana na istim lokacijama na kojima su sad naplatne kućice. Na tim lokacijama bit će i kontrolne točke. Ta mjesta naplate i kontrolne točke činit će portali iznad autoceste na kojima će biti DSRC antene i kamere koje će automatski detektirati i klasificirati vozila. Osim toga, kontrolu naplate cestarine obavljat će i mobilne jedinice, odnosno vozila opremljena DSRC antenama, a svako od tih vozila trebalo bi pokrivati 80 kilometara autoceste. Pod naplatom će biti i dalje oko 1100 kilometara autocesta.

Prema neslužbenim procjenama, uvođenje novog sustava moglo bi stajati oko 500 milijuna kuna, a godišnji troškovi njegova održavanja iznosili bi oko 60 milijuna kuna. Nakon što se donese konačna odluka o novom sustavu, slijedi natječaj za njegovu ugradnju. Početak uvođenja novog sustava naplate cestarine očekuje se u siječnju 2021. godine. Prvu godinu novi će sustav koegzistirati s postojećim sustavom, a to znači da će uz naplatne kućice biti i trakovi za tzv. free flow, a od siječnja 2022. godine u uporabi bi bio samo novi sustav. 

VIDEO Radovi na remetinečkom rotoru

Naplatne kućice neće se rušiti, osim dio njih na velikim naplatnim mjestima poput Lučkog i Demerja jer bi to bio nepotrebni trošak s obzirom na to da su sagrađene na izlazima s autoceste gdje su brzine ionako male. Što se tiče cijena cestarine, na snazi ostaju trenutačne tarife obračunate po kilometru, uz povećanje od 10 posto tijekom ljetnih mjeseci.

Česti korisnici autoceste imat će popust, a česti korisnik će pri tome biti definiran kao onaj tko mjesečno ima više od 30 putovanja autocestom. Konzultanti su procijenili da je takvih trenutačno 5,9 posto. Tarifa za teška vozila određena je prema zagađenju. Predviđeno je da se i novim sustavom cestarina naplaćuje i dalje na autocestama na kojima se i sada naplaćuje, dakle zagrebačka obilaznica neće biti pod naplatom.

 

Ključne riječi

Komentara 79

DU
Deleted user
13:46 14.01.2019.

Nikada neće uvesti nikakve vinjete!! NIkada! Evo zašto...recimo ja Ka-Zg..22 dana u mjesecu po 40 kn ( 20 u svakom smjeru) , puta 12 mjeseci..to je 10560kn godišnje!! ejjjjj 10 650!! a gorivo 11000! pa jel to normalno da bude isto !!?? Najgore je kada te tvoj dere i otima! Na nama je zarada 400 puta bolja nego na strancima! i još na gorivu postotak za ceste...i još na registraciji za ceste...nek mi samo sjedimo umjesto da smo na ulicama!

Avatar anti_komunist
anti_komunist
13:49 14.01.2019.

koliko su konzultanti naplatili tako veleuman zakljucak......opet se lova pere preko razno raznih konzultanata za otkrivanje tople vode ....

TO
tomislav10
13:52 14.01.2019.

Koji su ovo konzultanti po redu za autoceste? Na što i trošimo milijune kuna ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije