Miroslav M. iz okolice Zagreba posljednjih mjeseci mora raditi na crno
kako bi s obitelji mogao preživjeti. Naime, već godinu dana mora
otplaćivati zamašan kredit za koji je bio jamac ljudima koji su ga
digli, počeli otplaćivati i onda jednostavno nestali. Na policiji
su Miroslavu rekli da je sam potpisao jamstvo i uputili ga na državno
odvjetništvo, no tamo su bili previše zauzeti pisanjem godišnjeg
izvještaja da bi saslušali još jednog naivnog Hrvata. Jedino je
rješenje bilo raditi na crno da mu banka ne može sjesti na plaću i
tražiti sam bivšeg prijatelja. Nudili su mu se utjerivači dugova, no
njihove metode otimanje djece i lomljenje prstiju baš mu se
i nisu svidjele. Krenuo je sam u potragu, pa otkrio da se bivši
prijatelji i dalje voze u automobilu na leasing (što znači da prihoda
imaju i za auto), dok je Miroslav svoj već morao prodati... Je li tu
riječ o prijevari?
Prema praksi našeg sudstva, nije riječ o prijevari čim je netko
kredit počeo otplaćivati, jer se tumači da nije namjeravao prevariti
jamca objašnjava odvjetnik Anto Nobilo. To je ujedno dobar savjet
varalicama: nađite jamce, dignite kredit, platite ratu-dvije i nitko
vas ništa više neće pitati!
Dok sam joj plaćala kredit, gledala sam kako svako malo ima novi
kaput ili čizme, bilo je tu finih večera, ali ona danas zapravo nema
nikakve imovine. Novac kako je došao, tako je i otišao kaže i
danas zbog svega ogorčena umirovljenica Biserka Pintar iz Virja pokraj
Koprivnice, koja je sumještanki Ljiljani Glavaš otplatila 13.500 kuna
kredita.
Hrvati najzaduženiji
Ljiljana Glavaš, pak, priznaje da je dužna te da ima problema s još
jednim kreditom, koji i dalje vraća dvoje jamaca, no tvrdi da će to
uskoro riješiti.
Majka će uzeti hipotekarni kredit na kuću u kojoj živimo pa ću
svima vratiti novac rekla je.
Problemi s otplatom kredita, objašnjava, počeli su 2000. godine nakon
što je ostala bez posla, zbog bolesti. Tvrdi da je otad nezaposlena te
da je nedavno preživjela moždani udar.
Nikoga nisam željela prevariti. I nije točno da će naša kuća u
ovrhu, što se naveliko priča po Virju kaže Ljiljana Glavaš.
Banke ne žele otkriti koliko kredita otplaćuju jamci, no procjenjuje se
da je tih naivnih pehista oko 10 tisuća od 500 tisuća kredita u
otplati. Podatke je otkrila jedino Hrvatska poštanska banka: 10 do 15
posto kredita plaćaju jamci. Nije teško procijeniti da će takvih
ubuduće biti i više.
Hrvatski su građani najzaduženiji u ovom dijelu Europe te im sve teže
pada otplata vlastitih, a kamoli tuđih kredita. Prosječna zaduženost po
zaposlenome povećala se od kraja 2001. godine sa 23 tisuće kuna na čak
55 tisuća kuna duga. Prosječna obitelj troši šest posto raspoloživog
dohotka na otplatu kredita, a u tri godine udvostručila se ukupna
zaduženost građana i sad je 77 milijardi kuna. Usporedbe radi, u
državama Europske unije otplata kredita pojede 10-11 posto
raspoloživoga dohotka, a u drugim tranzicijskim državama ni dva posto.
Novi osigurači
Tek trećina ukupnih bankovnih kredita iskorištena je za kupnju stana i
obvezu koja se otplaćuje godinama, ostalo su uglavnom gotovinski
krediti kojima se budućim prihodima pokrivaju sadašnji svakodnevni
troškovi, što znači da mnogi ljudi troše više nego što zarađuju.
Godišnje se u Hrvatskoj kupi oko 70 tisuća novih automobila, uglavnom
na kredit, a stotinjak tisuća vlasnika ima problema s otplatama rata
zbog kojih riskiraju da ostanu bez vozila ili dospiju na bankovnu crnu
listu. Tek se u posljednje vrijeme banke odriču jamaca jer više ih nije
lako ni naći, pa bi brzi rast kreditnih plasmana pao da nisu našli nove
oblike osiguranja: životno osiguranje, hipoteke, automatske ovrhe na
imovinu i primanja... U dvije vodeće banke u državi, koje svojim
postupcima daju smjer ostalima, tvrde da su potpuno preokrenuli
kreditnu praksu. U PBZ-u je lani s jamcima bio odobren samo jedan od
deset novih kredita, a u Zagrebačkoj banci tri.
Slučaj bivše liječnice
Poznati primjer iz Novigrada Podravskoga pokazuje pak da, kad netko
prijeđe svaku mjeru, a jamci se organiziraju, sve ipak može dospjeti i
pred sud. Bivša liječnica Mira Božičević-Radaković, prema optužnici i
nalazu vještaka, digla je čak 4 milijuna kuna u 30 kredita u mnogo
banaka i štedionica, otplatila oko 1,5 milijuna, a ostatak prepustila
jamcima, koji su već vratili 170 tisuća kuna. Kako je netko uopće mogao
dobiti toliko kredita? Prebacuju li zapravo banke rizik svoga
poslovanja na jamce? U slučaju liječnice jamaca ima više od 60, velikim
dijelom riječ je o njezinim pacijentima, no postupak traje već godinu i
pol, a jamci ovih dana pišu novinama tražeći intervenciju Dinka
Cvitana, novoga šefa USKOK-a, zbog sporosti postupka i sumnji u vezi s
tim. Uz liječnicu, optužen je i njezin suprug Damir Božičević i osobe
koje su pomogle u krivotvorenju dokumenata. U Udruzi jamaca tvrde da je
liječnica novcem od kredita kupovala apartmane na moru i druge
nekretnine. Tražili su da joj sud zabrani raspolaganje imovinom do
okončanja postupka, ali takvo rješenje nikad nije izdano.
Mnogi hrvatski građani, koji su žrtve varalica ili nesavjesnih prijatelja, prisiljeni su raditi na crno da ne bi morali vraćati tuđi zajam