– Ja bih ovaj zakon nazvao „smokvinim listom“ za državu koja ne radi svoj posao, velike je površine i lijep. A što smo mi napravili da osposobimo naše građane da ne dođu u takvu situaciju? Država ih financijski ne obrazuje, nisu pripremljeni... – ustvrdio je na panelu Liderove konferencije o osobnom bankrotu Guste Santini, ekonomski analitičar Poslovne škole RIFIN. Jednom kad dužnici dođu u tešku situaciju, nastavio je Santini, donose se populistička rješenja, kao u slučaju švicarskog franka.
Nasuprot tome, Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipe, smatra da pokušaj nalaženja rješenja na razni države za osobne probleme hrani moralni hazard potrošača. Dejan Bodul, profesor Pravnog fakulteta u Rijeci, ne očekuje u praksi neki veći zamah zakona jer vjeruje da ćemo tek tijekom sljedećih deset godina imati njegove izmjene i revizije.
– Zakoni se ne pišu, nego prepisuju, to mi zovemo „pravno transplantiranje“. Ja bih volio da nismo izostavili neke dijelove koje je Slovenija već uvrstila. Kod nas za 200 dana, ako ima imovine, možete namiriti tražbinu i prestići druge vjerovnike, ako je odvjetnik vješt, čak i vježbenik to može. Mislim da je bolje, kao što Slovenci rade, izbjeći izvansudski postupak i držati se sudskog, da ne bismo bili nepravedni prema pojedinim vjerovnicima – ističe Bodul naglašavajući “problematično” polazište zakona – da smo svi pošteni. Na mogućnost zloupotrebe upozorava i Zdenko Adrović, direktor HUB-a:
– Mislim da je za Hrvatsku takav zakon civilizacijsko dostignuće. No ovaj ima čitav niz „rupa“ u kojima postoji mogućnost zloupotrebe. Primjer je položaj razlučnog vjerovnika s prvom hipotekom na nekretnini: on može čekati i do 13 godina do namire potraživanja.
Ipak, na upit hoće li dužnik koji prođe stečaj i otplati dugove kod banaka biti stigmatiziran i nepoželjan, Adrović odvraća:
– Interes je banaka da dobiju novog kvalitetnog dužnika, ako je uredno otplatio dug, nema smisla da ne dobije novu šansu i novi kredit!
Vinka Ilak iz Fine otkrila je da su građani dosad predali 240 zahtjeva za osobni stečaj, od čega 140 u Zagrebu. Iznosi se kreću od nekoliko tisuća kuna, što ne zadovoljava uvjete za pokretanje stečaja, do više od četiri milijuna kuna, u slučajevima kad su pojedinci imali društvo u kojem su bili odgovorne osobe, a nakon propasti ostale su im obveze.
>>Osobni bankrot traže 103 građanina, 200.000 dužno više od 30.000 kn
>>Fina zaprimila 40 zahtjeva za osobni bankrot
Ljudi radije zapalite kuću, "nekretninu", ako vam je žele uzeti. Oni čak ni ne žele uzeti sve nekretnine, već samo one koje su zapele za oko, nekakvom "đabalebarošu", koji je do novca došao kao večina Hrvatskih bogataša.Kada sam renovirao kuću, na dva mjesta sam stavio eksploziv, ako dođe do toga da mi pokušaju uzeti kuću, ode u zrak, neću je imati ja, ali neće ni nitko drugi.