Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sastat će se sutra s predstavnicima proizvođača, trgovaca i distributera kako bi razmotrili moguće mjere na suzbijanju inflacije, a danas je u Saboru potvrdio kako će se ići u smjeru proširenja popisa proizvoda s ograničenom cijenom. – I dalje vodimo računa o očuvanju životnog standarda građana, Vlada planira proširiti popis proizvoda čija je cijena regulirana i pokušat ćemo uravnotežiti košaricu da bude što zdravija i što više priuštiva našim građanima – rekao je Šušnjar. Koji bi proizvodi mogli biti dodani na postojeću košaricu, Šušnjar nije precizirao, a sugovornici iz njegova ministarstva neslužbeno su nam pojasnili kako je ideja ovakvih sastanaka upravo da se razgovara sa svima u lancu kako bi se vidjelo što je moguće učiniti a da se ne ugrozi njihovo poslovanje.
Pogotovo što se neki proizvođači žale kako po ograničenim cijenama jednostavno ne mogu isporučiti robu, primjerice kad je riječ o jabukama, koje će se vjerojatno pokušati zamijeniti nekim drugim voćem. Svi su pritom svjesni kako je mjeru s ograničenim cijenama određenih proizvoda moguće zaobići, o čemu počesto svjedoče prazne police u dućanima, kao i činjenice da su alati za obuzdavanje cijena kojima raspolaže Ministarstvo gospodarstva prilično ograničeni. Premijer Andrej Plenković u Saboru je tako najavio veću ulogu Državnog i inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Iz HUP-a, HOK-a i HGK potvrdili su nam kako su uključeni u Vladine namjere obuzdavanja inflacije i poboljšanja standarda građana, no zasad pušu i na hladno. I zadnji put je, kažu nam iz HUP-a, Vlada s trgovcima “pregovarala”, pa ih sutradan iznenadila “paketom” o kojem uopće nije bilo govora. – Nitko nikad nije obuzdao inflaciju s reguliranjem cijena 10-20 proizvoda i to jasno svima koji imalo znaju o ekonomiji. Plaće su u protekle dvije godine rasle 40% – kazao nam je čelnik jednog od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, dok iz HUP-a ponavljaju kako je od početka godine više od 50 dobavljača najavilo nova poskupljenja za najmanje 3% u sljedećim mjesecima, i prehrambenih i neprehrambenih proizvoda – među kojima ponovno i čokolade i kave što je povezano i s nestašicama i s rastom cijena sirovine, ali i cijenom u dolaru koji jača u odnosu na euro.
Neće inflacija sada podivljati kao prije dvije godine, kaže naš sugovornik, no činjenica je da i dalje rastu troškovi – i onima koji proizvode i onima koji prodaju – goriva, distribucije, eletrične energije, plina... a marže hrvatskih trgovaca, ne samo da nisu rasle u zadnje tri godine nego su kod nekih proizvoda i padale. Iz Ceha trgovine HOK-a kažu kako su oni još ranije od Ministarstva gospodarstva tražili da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda.
– Na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci – kažu iz HOK-a te dodaju kako neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana odlukom.
– Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra "prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost" – ističu iz HOK-a.
Spekulira se da bi s Vladine liste, ako se sutra nađe pred uzvanicima, od 30 proizvoda kojih su cijene “zamrznute” u rujnu 2023. – suncokretova ulja, trajnog mlijeka (2,8 m.m.), oštrog i glatkog brašna, bijelog kristal šećera, cijelog pileta te svinjskog mljevenog mesa i vratine bez kosti, toaletnog papira 3-slojni (10 rola), riže dugog zrna (1 kg), jogurta (čašica i bočica 180-200 g), sira goude (1 kg), mrkve (1 kg), krumpir (5 kg), špageta (pakiranje od 500 g), svježih jaja (M, kavezni uzgoj), junećeg vrata, hrenovki (pilećih ili purećih), hamburgera, šarenog graha, pasirane rajčice (500 ml), limuna, jabuke gala, mliječne čokolade (80-100 g), sirupa sa šećerom (1 l), paste za zube (125 ml), gela za tuširanje (250 ml), šampona (1 l), higijenskih uložaka i pelena (standardnih) – uz jabuke mogla ispasti i mliječna čokolada, a ući više voća i povrća, možda i nekih vrsta kruha...
– Preporučio bih da lista sadrži maksimalno 50 proizvoda, da se pojača izbor mesnih proizvoda, voća i povrća, ali i nekoliko novih proizvoda iz neprehrane vezanih za osobnu higijenu. Ovo je privremena mjera, a pravo rješenje je daljnje podizanje nivoa mirovina i medijalne plaće prema EU prosjeku, za što je potrebno podići produktivnost hrvatskog gospodarstva te izvoz robe proizvedene u našoj zemlji. Vlada bi trebala sniziti nivo prosječnog PDV-a za još 5-7 indeksnih bodova u odnosu na sadašnji nivo za asortiman roba koji ulazi u osnovnu potrošačku košaricu, te iskoordinirati da to proizvođači i trgovci primjene u praksi – kaže stručnjak za trgovinu Drago Munjiza. S njime se slaže i konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić, koja upozorava kako je PDV u nas kod većine hrane, mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenine... još uvijek 25%, a smanji li se, to se konačnici treba osjetiti i na nižim cijenama.
– Nova lista proizvoda s ograničenim cijenama sigurno neće zaustaviti inflaciju – kaže Blažić. No smatra kako je Vlada još 2023. pogodila s izborom zaštićenih proizvoda koje svi koristimo u kućanstvu pa vjeruje kako uz nekoliko iznimki na novoj neće biti velikih razlika. – Sve je poskupjelo, ne možete sve zamrznuti – tvrdi Blažić, po kojoj bi s liste moglo ispasti i suncokretovo ulje jer cijene uljarica rastu, a dodati na nju i neke osnovne deterdžente za pranje rublja i suđa. Kako bilo, veliki će trgovci to lakše podnijeti nego mali kojima 30 proizvoda sa sadašnje liste čini gro prodaje u dućanu. S druge strane, dok se potrošači bune zbog cijena, potrošnja nam je u prosincu rasla duplo u odnosu na inflaciju kod hrane, što znači da su ljudi i dalje optimistični – i očito ne bojkotiraju trgovine na što ovih dana pozivaju neki ministri i guverner HNB-a.
– Baš njih briga. Glavno da su oni sebi povećali plaće 60 do 80%. Ministar financija Marko Primorac kaže kako nema ništa s cijenama, a Boris Vujčić ljudima govori da idu u jeftinije dućane. A koji su to? Neka nam kaže pa ćemo i mi ići tamo – kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević, ističući kako je ministar gospodarstva Šušnjar pak posebna priča.
– Sad bi nam mogao reći i da ne moramo jesti kruh nego kuhati žgance svaki dan jer kukuruza u Hrvatskoj ima dovoljno. Svi moraju jesti, samo je pitanje tko si što, gdje i koliko može kupiti. Kad je predsjednik Emmanuel Macron 2022. pozvao trgovce u Francuskoj da snize cijene njihov najveći trgovački lanac Carrefour u startu ih je zamrznuo 100. Ako se to moglo u Francuskoj koja ima tri puta veći standard od Hrvatske, onda kod nas treba ograničiti cijene 500 proizvoda, ne 100 – tvrdi Knežević, te dodaje kako se potrošači u Hrvatskoj ne snalaze ni kojih je 30 proizvoda sada s ograničenim cijenama, koja jaja, koji špageti, riža... Na policama, tvrdi ona, uopće nisu označeni. Potrošači ih traže, ali ne nalaze pa iz HUZP-a traže da na ulazu u svaki dućan stoji plakat sa slikama zaštićenih proizvoda i njihovim cijenama s potpisom Vlade, a unutra da budu i na zasebnim policama.
Analitičar Ivan Malić kaže kako su Vladine mjere ograničavanja cijena određenih proizvoda kontraproduktivne za sve u lancu, i kao takve unose potrese u slobodno tržište što u konačnici dovodi do lošije kvalitete prehrane, nepotrebnih troškova proizvođača i poremećaja u određenim prehrambenim sektorima – Radi se o populističkoj mjeri bez ikakve osnove, bez ikakvog efekta za krajnjeg potrošača. Riječ je o mjeri koja regulira tržište koje je zrelo i postavljeno na istim onim temeljima koje proglašavamo europskim vrijednostima - a to je slobodno tržište – tvrdi Malić koji je dao i nekoliko primjera kako se navedene mjere lako mogu zaobići i kakav je njihov konačni efekt. U slučaju ograničene cijene hrenovaka od purećeg ili pilećeg mesa on bi kao proizvođač toj mjeri doskočio promjenom recepture koja sadrži više jeftinih sastojaka (poput vode), što bi spustilo cijenu koštanja, a time i cijenu tog tipa hrenovaka.
- Krajnji proizvođač na kraju dobije lošiji proizvod, proizvođač ima povećane troškove zbog novog razvoja – objašnjava. U slučaju ograničavanja cijene cijelog pileta - u situaciji u kojoj su nabavni troškovi veći nego ograničene cijene, Malić bi izbacio navedeni artikal iz ponude, a zadržao ponudu drugih pilećih proizvoda (poput polovice pileta, bataka, krilaca i slično). - Koja je korist od ovakve mjere, osim potrošnje više ambalaže i negativnog utjecaja za planet? - pita Malić. Ograničavanje cijene "svinjskog mljevenog mesa" dovest će pak, upozorava on, do toga da će se koristiti nekvalitetnije, jeftinije sirovine (npr. s više masnoće) da bi se proizveo taj proizvod čime će se ugroziti interes potrošača.
- Ovo su samo neki od primjera koji ilustriraju da su ovakve mjere bez ikakve koristi i da zapravo proizvode negativne efekte za društvo. Država realno nema instrumente kontrole složenih tržišnih procesa, dinamika je u cijelom sektoru još visoka sa visokim oscilacijama cijena. Nevidljivu ruku tržišta treba pustiti da odradi svoj posao jer postoji dovoljan broj proizvođača i trgovaca da bi zakoni tržišta djelovali. Država nek uređuje zdravstvo i školstvo – poručio je Malić.
>>> FOTO Ovo je 10 država s najvećim zalihama zlata na svijetu, jedna je jako napedovala
Ne trebaju se zamarati s nekoliko proizvoda, treba ograniciti ukupnu marzu(od proizvodjaca do prodavaca) po grupama proizvoda!