Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump započeo je svoj mandat nizom izvršnih odluka koje znatno mijenjaju smjer američke klimatske politike i globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Već prvog dana nakon inauguracije Trump je najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi te niz drugih mjera koje će imati dalekosežne posljedice za globalnu klimatsku politiku.
Dok je bivši predsjednik Joe Biden klimatske promjene učinio jednim od glavnih obilježja svoje administracije, a neke od njegovih politika još uvijek ostaju na snazi, barem za sada, Trump ih ubrzano poništava, iako će se mnoge njegove odluke vjerojatno osporavati na sudu. Stručnjaci upozoravaju da su Trumpovi potezi, koji uključuju povlačenje iz globalnih klimatskih inicijativa, povećanje domaće proizvodnje nafte i plina te ukidanje poticaja za električna vozila, zabrinjavajući u trenutku kada se planet nastavlja zagrijavati. Godina 2024. bila je najtoplija godina na Zemlji do sada, a klimatski znanstvenici ističu da rastuće temperature pridonose ekstremnim vremenskim uvjetima koji pogađaju milijune ljudi.
Jedna od prvih Trumpovih odluka bilo je pokretanje procesa povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi. Time će se SAD pridružiti malom broju zemalja koje nisu dio ovog ključnog međunarodnog sporazuma – Iranu, Jemenu i Libiji. Stručnjaci upozoravaju da će ova odluka znatno oslabiti globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena, posebno jer je SAD drugi najveći svjetski zagađivač.
Trump je proglasio "nacionalnu energetsku krizu" te najavio znatno povećanje bušenja nafte i plina na federalnom zemljištu, ukidanje ograničenja za eksploataciju fosilnih goriva te korištenje zakona o obrambenoj proizvodnji za povećanje energetske proizvodnje Posebna pozornost posvećena je Aljasci, gdje je Trump ukinuo zaštitu Arktičkog nacionalnog rezervata divljine i drugih zaštićenih područja. Ova odluka izazvala je zabrinutost među ekolozima i predstavnicima domorodačkih naroda koji upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice za osjetljivi arktički ekosustav.
– Važno je napomenuti da su Sjedinjene Države trenutačno najveći proizvođač nafte u povijesti bilo koje države. Do toga smo došli pod Bidenovom administracijom, ne nužno zbog njezinih politika, već zbog mjera koje se provode već četiri desetljeća. Stvarnost je da su Sjedinjene Države dobro opskrbljene energijom u svim oblicima – rekao je Gary Dirks, viši direktor Global Futures Laboratory na Sveučilištu Arizona State. Smatra da je ova odluka više usmjerena na snižavanje cijena goriva.
Trump je zamrznuo sve dozvole za projekte vjetroelektrana, kako na kopnu tako i na moru. Ova odluka posebno pogađa planove za razvoj vjetroparkova uz istočnu obalu SAD-a.Usto, najavio je i ukidanje poticaja od 7500 € za kupnju električnih vozila, povlačenje Bidenovog cilja da električna vozila čine 50% novih automobila do 2030. te zaustavljanje izgradnje mreže punionica za električna vozila
Automobilska industrija mogla bi biti pogođena ovom odlukom jer proizvođači moraju donositi dugoročne poslovne odluke, rekla je Jessica Caldwell, voditeljica analitike u istraživačkoj firmi Edmunds. – Vjerujemo da je dugoročni cilj industrije elektrifikacija. No sada je pitanje koliko brzo će se to dogoditi – rekla je Caldwell.
Pri procjeni novih industrijskih postrojenja koja zagađuju okoliš, savezna vlada više neće uzimati u obzir koncept ekološke pravde – odnosno kako bi novo zagađenje moglo dodatno pogoditi siromašne i manjinske zajednice, koje su već izložene višim razinama zagađenja. Ovi potezi predstavljaju značajno nazadovanje, rekla je Rena Payan, glavna programska direktorica neprofitne organizacije Justice Outside, ističući da "poništavaju desetljeća napretka u borbi protiv ekološke diskriminacije".
To znači da će lokalne zajednice i nevladine organizacije imati još veći teret u borbi za zaštitu pogođenih zajednica. Iako će im prestanak savezne podrške otežati rad, mnoge su ove organizacije već navikle djelovati bez pomoći vlade, rekla je Peggy Shepard, suosnivačica i izvršna direktorica WE ACT for Environmental Justice.
Stručnjaci upozoravaju da će Trumpove odluke imati ozbiljne posljedice za globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena. SAD je povijesno najveći emiter stakleničkih plinova, s udjelom od 23,83% u globalnim emisijama. Povlačenje američkog vodstva u klimatskim pitanjima otvara prostor Kini i Europskoj uniji da preuzmu vodeću ulogu u globalnoj klimatskoj politici.Trumpove odluke dolaze u trenutku kada je 2024. zabilježena kao najtoplija godina u povijesti mjerenja, a znanstvenici upozoravaju da je hitno djelovanje protiv klimatskih promjena važnije nego ikada.
Najveći zatopljenje je u medijima. Reklo bi se da ključa! Grij Trumpe i dalje!