Hotelijersko-turistički tehničar, medicinska sestra, kuhar, strojarski računalni tehničar, elektrotehničar i ekonomist – zanimanja su i smjerovi koji su najpoželjniji ovoj generaciji srednjoškolaca. Naime, za spomenuta zanimanja, a po objavljenim rezultatima nakon ljetnog upisnog roka, upisan je najveći broj učenika.
Najviše učenika u zadnje tri godine
Tako bi Hrvatska za sljedeće četiri godine s ovom generacijom srednjoškolaca trebala imati 806 strojarskih računalnih tehničara, 1230 hotelijersko-turističkih tehničara, 1244 tehničara za računalstvo, 856 kuhara, 797 elektrotehničara, 2192 ekonomista, a za pet godina i 1279 medicinskih sestara. Promatraju li se samo rezultati za strukovne škole, jasno je i dalje da naši učenici samo djelomično prate potrebe tržišta rada i vrlo jasno planiraju nastavak obrazovanja nakon srednje škole, ne i izlazak na tržište rada.
U novoj školskoj godini 2023./2024., promatrano samo po ljetnom upisnom roku sve srednje škole Hrvatske imat će 39.889 učenika prvih razreda srednjih škola od kojih je 80,36 posto njih u ljetnom upisnom roku upisalo srednju školu koju su istaknuli kao svoj prvi izbor za upis, dok je 11,25 posto budućih srednjoškolaca ostvarilo upis u srednju školu koju su istaknuli kao svoj drugi izbor. Budući da je na ljetnom roku ostalo 862 učenika koji nisu ostvarili pravo upisa, a uspiju li svi na jesenskom roku upisati neku od srednjih škola, u nadolazećoj školskoj godini u srednjim školama Hrvatske imali bi 1242 učenika prvih razreda srednje škole više nego je to bilo u ovoj školskoj godini. Uostalom broj učenika koji ove godine upisuju prve razrede srednjih škola, čak i sad samo na ljetnom upisnom roku, najveći je u posljednje tri upisne godine. Neupisani učenici u ljetnom roku na jesenskom će, po svemu sudeći, na raspolaganju imati 7686 slobodnih mjesta koje škole nisu sada popunile učenicima.
VEZANI ČLANCI
Od ukupnog broja učenika koji su ove godine upisivali sve srednje škole njih 10.929, odnosno 27,4 posto upisalo se u gimnazije od čega 5910 njih u opće gimnazije. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju na ljetnom upisnom roku upisalo je 1878 učenika, dok se za jezičnu gimnaziju opredijelilo 1388 učenika. Promatraju li se samo gimnazije među zagrebačkim učenicima ove godine, a po najvećem broju prijava, trend su bile VII. gimnazija, II. gimnazija, X. Gimnazija Ivan Supek, i Gornjogradska gimnazija. Ova statistika je važna jer broj najvećih prijava pokazuje da je ovogodišnja generacija masovno prijavljivala u sustavu gimnazije koje još uvijek nisu uvele dodatne provjere znanja osim X. gimnazije Ivan Supek koja je ove godine od spomenutih gimnazija s najviše prijava imala prijamne ispite za upis kao dodatni kriterij po kojem su birali učenike za upis u svoju školu i tako uvela dodatnu provjeru koja omogućuje da učenik iskaže znanje i uspije na temelju njega upisati školu bez obzira na to što u zaključenim ocjenama nije imao sve popularniji i isforsiran maksimalan broj bodova jer je prijamnim ispitom učenik sa znanjem imao prednost pred 5,00 konkurencijom.
Ekonomske škole i dalje trend
Uz bok zagrebačkim, na listu najtraženijih gimnazija po broju prijava ulaze i II. gimnazija Split i IV. gimnazija Marko Marulić, također iz Splita. Promatraju li se strukovne škole na listi najtraženijih škola po broju prijava ovogodišnje generacije učenika najveći interes vladao je za upis zagrebačke Prve ekonomske škole, zagrebačke Druge ekonomske škole, zagrebačke Hotelijersko-turističke i zagrebačke Treće ekonomske škole.
VEZANI ČLANCI
Od ukupnog broja učenika koji su se prijavljivali za upis u srednje škole njih 28.960, odnosno 72,6 posto ove je školske godine upisalo neke od strukovnih škola Hrvatske čime se statistika nije znatno promijenila u odnosu na prošle godine. Naime u školskoj 2022./2023. godini Bjelovarsko-bilogorska županija županija je s najviše učenika u strukovnom obrazovanju – 80,44 posto učenika s toga područja bira strukovni smjer, dok je Dubrovačko-neretvanska županija županija s najmanje učenika koji se opredjeljuju za upis u strukovne škole. Štoviše, upravo ta županija uz bok je Gradu Zagrebu kao mjestu u kojem se najviše osmaša odlučuje nastaviti svoje srednjoškolsko obrazovanje u nekom od gimnazija, ne i u strukovnim školama. Svake upisne godine ujedno raste i broj učenika s teškoćama u razvoju, a dok se tek očekuju takvi statistički podaci za ovu godinu u prošloj školskoj godini najveći postotak srednjoškolaca s teškoćama u razvoju bio je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U cijeloj Hrvatskoj u školskoj 2022./2023. godini bilo je 5716 srednjoškolaca s teškoćama, godinu prije 5074, a školske 2020./2021. u srednjim školama Hrvatske ukupno 5602 učenika srednjih škola s teškoćama u razvoju. Nasuprot Bjelovarsko-bilogorskoj županiji najmanje srednjoškolaca s teškoćama u razvoju već tri godine zaredom je u Brodsko-posavskoj županiji.
VIDEO Kolaps u Zagrebu, stiglo jako nevrijeme: Snažan vjetar lomio stabla, prekinute tramvajske linije
