Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2024., Hrvatska se nalazi na 24. mjestu od 27 država Europske unije i pala je za četiri mjesta u odnosu na lanjske rezultate. Niže su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. Prosječni indeks rodne ravnopravnosti EU za ovu godinu iznosi 71 bod od mogućih 100, a Hrvatska je ove godine ostvarila 59,7 bodova, bod niže nego lani. U prosječnom EU indeksu se kao osobito problematične ističu tradicionalne teme neravnopravnosti spolova – neplaćeni kućanski rad, nejednakosti na tržištu rada i siromaštvo te socijalna sigurnost, naročito kad je riječ o mirovinama. Pokazuju se i velike razlike među državama članicama, upućujući na zabrinjavajuću podjelu Europe kad je riječ o ovoj temi. Jer, dok se 15 zemalja članica približava prosjeku i pokazuje stabilno napredovanje prema rodnoj jednakosti, osam država, među kojima je i Hrvatska, zaostaju. Švedska je postigla najvišu ocjenu 82, a Rumunjska najnižu ocjenu 57,5. Malta, Češka i Litva najviše su napredovale, no Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka sve više zaostaju za ostatkom Europe na putu prema rodnoj ravnopravnosti.
Općenito je u EU poboljšana ravnopravnost u donošenju odluka, ali ne i u Hrvatskoj kao i u Bugarskoj, Slovačkoj, Cipru i Estoniji, zemljama u kojima je u posljednjih godinu dana pao udio žena u odlučivanju. S ukupnom europskom ocjenom od 64,2 boda, područje znanja zaslužilo je drugu najnižu ocjenu. Između 2010. i 2022. zabilježen je slab dugoročni napredak pa europski izvještaj naglašava duboku ukorijenjenost rodnih stereotipa i normi. Kad je riječ o postignućima i sudjelovanju žena u domeni znanja, Luksemburg ima najviši rezultat od 93,8 bodova, a slijede ga Nizozemska s 92,9 bodova i Švedska 85,3 boda. Zemlje s najnižom ocjenom su Rumunjska i Bugarska s 58,8 i 58,9 bodova, s tim da je Hrvatska na neznatno viših 59,8 bodova, što i opet ističe veliku razliku između zemalja s najboljim i najlošijim rezultatima u rodnoj ravnopravnosti. Domena rada jedna je od rijetkih u kojima je Hrvatska zajedno s Latvijom ostvarila napredak, no istodobno u području pravedne raspodjele vremena, što je kritično pitanje za rodnu ravnopravnost, jer žene mnogo češće brinu o kućanstvu i skrbe za stare i nemoćne, Hrvatska opet ne stoji dobro. Dapače, po vremenu koje žene troše na skrb u odnosu na muškarce na samom smo začelju europske ljestvice s 48,6 bodova.
Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, koji je jučer predstavio rezultate Indeksa, naglasio je da Hrvatska nikako ne može biti zadovoljna ovim rezultatima. - Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena, a pritom nas Europski institut za rodnu ravnopravnost upozorava na to da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan - izjavio je.
Taj se problem može vrlo lako rješiti. Kažemo određenom broju sabornika da se žrtvuju za naciju i rodno deklariraju kao žene iako su spolom muškarci. Njima se u životu ništa neće promijeniti a nama će statistika Rodne ravnopravnosti skoćiti krozz krov. Onda možemo u osobne iskaznice uz spol uvesti i kategoriju roda pa birokracija možda može sama deklarirati određen broj spolno muške populacije rodom kao žene bez znanja tih muškaraca. Mislim, njima to ionako neće ništa značiti a podići će nam statistiku. Moći ćemo s visoka gledati na Šveđane kako su nazadni.