Hrvatska obrtnička komora (HOK) traži da se u mjere Vlade i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za pomoć ugroženima od posljedica pandemije koronavirusa uključe i obrtnici sezonci, kojima je pandemija također drastično naštetila poslovanju.
Kriterijima koje je donio HZZ, a u koje su na zahtjev Hrvatske obrtničke komore naknadno uključeni i vlasnici obrta, za sada, naime, nisu obuhvaćeni obrtnici sezonci.
Radi se, kako su Hini rekli iz HOK-a, o 7.500 do 8.000 njegovih članova, najčešće iz ugostiteljstva i turizma, odnosno obrta koji godišnje rade od šest do devet mjeseci. Većinom su to obrtnici iz primorske Hrvatske.
Hrvatska obrtnička komora višekratno je ponovila zahtjev za dopunu mjera, jer je spomenutih 7.500 do 8.000 sezonskih obrta izostavljanjem iz potpora, po mišljenju HOK-a dovedeno u neravnopravan položaj u odnosu na druge gospodarske subjekte.
Po HOK-u, trenutno najveći problem za uključivanje sezonskih obrta u mjere HZZ-a stvara kriteriji kojim na mjere mogu aplicirati oni obrti koji su prijavljeni na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) najkasnije do 29. veljače 2020. godine.
Kako za većinu sezonskih obrta rad (a time i prijava na HZMO) počinje nakon toga datuma, oni ne mogu aplicirati za mjeru, a zbog odluke Nacionalnog stožera Republike Hrvatske neće moći započeti s radom i to s datumom kojim nalaže obveza iz obrtnog registra.
"Sukladno zakonskim odredbama, s danom početka rada dužni su se prijaviti na HZMO i time postaju obvezni plaćati doprinose i poreze bez mogućnosti stjecanja prava na potporu HZZ-a. Odluče li ne prijaviti se na HZMO snosit će kaznu te su ovi obrtnici na više načina dovedeni u nejednak položaj u odnosu na druge gospodarske subjekte", stoji u priopćenju HOK-a.
HOK je stoga zatražila hitno očitovanje Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o načinu postupanja za sezonske obrte.
U slučaju negativne odluke i njihovog neuključivanja u mjere, jedino preostalo rješenje ovim će obrtnicima biti zatvaranje obrta te prijava na HZZ i ostvarivanje prava naknade za nezaposlene, čime bi trošak za Državni proračun bio daleko veći, zaključuje se u priopćenju.
