Državljanin Crne Gore (52), a prema neslužbenim informacijama riječ je o Kemalu Rastoderu, uhićen je 30. ožujka u 14.10 u Zagrebu. Kako je priopćila zagrebačka policija, ne navodeći njegov identitet, uhićen je na temelju europskog uhidbenog naloga koji je za njim raspisala Belgija. Ta ga država traži zbog izdržavanja višegodišnje kazne zatvora jer je u Belgiji osuđen zbog optužbi da je bio član zločinačke organizacije koja se bavila krijumčarenjem droge.
Rastoder je uhićen, navodi policija, nakon što su ciljano prikupili informacije o njegovu kretanju. Drugim riječima, jedno su ga vrijeme očito nadzirali i pratili prije no što su ga uhitili. No uhićenje nije prošlo glatko jer u zagrebačkoj policiji kažu da su morali uporabiti sredstva prisile – tjelesnu snagu i lisice – kako bi ga svladali i priveli. Slijedi mu dovođenje pred suca istrage Županijskog suda radi odluke o ekstradicijskom pritvoru. Sud smatra da izručenja Belgiji ne može biti dok mu ne završi postupak koji se protiv njega vodi u Hrvatskoj. Istražni zatvor mu nije određen jer od ranije ima mjere opreza kojih se pridržava.
Rastoderu, kojeg su policije diljem Europe svojedobno nazvale najtraženijim bjeguncem, u Hrvatskoj se od kraja 2023. sudi na zagrebačkom Županijskom sudu u postupku u kojem USKOK tereti nekoliko policajca da su raznim pripadnicima balkanskih narkoklanova odavali informacije i sređivali hrvatske dokumente za mito. Dok je bio u istražnom zatvoru, na sud je dovođen pod neviđenim mjerama osiguranja jer su ga dopraćivati pripadnici Specijalne policije u Gurkama. I u istražnom zatvoru bio je pod maksimalnim osiguranjem, no u kolovozu lani mu je istekao maksimalni istražni zatvor pa je morao biti pušten da se brani sa slobode.
U tom postupku, prema optužnici, USKOK tereti granične policajce Željka Cigulu, Tomislava Sopeka i Anđelka Hanžeka te Rastodera, Mladena Šipku i Dušana Georga, koji je nedostupan, za mito. Prema policijsko-tužiteljskim saznanjima, Rastoder, Šipka i Georg su navodni pripadnici balkanskih narkoklanova, a optuženi policajci terete se da su im lažirali prelaske granice te da su ih obavještavali o tjeralicama i drugim informacijama iz domaćih i međunarodnih policijskih baza podataka. Otkriveni su kada je dešifrirana njihova kriptirana komunikacija na aplikaciji Sky ECC. Bile su optužene i Andreja Kirbiš i Ljiljana Šumiga, no one su priznale krivnju te su osuđene na temelju nagodbe s USKOK-om. Osuđene su na rad za opće dobro, a svaka mora platiti i novčanu kaznu od 10.000 eura. Priznale su da su dobiveni novac prosljeđivale policajcima.
Prema optužnici, policajci Cigula, Sopek i Hanžek evidentirali su fiktivne prelaske državne granice, provjeravali kvalitetu njihovih lažnih dokumenata i dostavljali im podatke o raspisanim tjeralicama. Na svojim radnim mjestima na graničnim prijelazima pretraživali su nacionalne baze podataka informacijskog sustava MUP-a RH, schengenski informacijski sustav i baze podataka Interpola. Fotografirali su kompjuterski ekran s prikazom rezultata obavljenih traženih provjera i fotografije slali naručiteljima. USKOK tvrdi da su svoje usluge naplaćivali između 150 i 800 eura. Novac je uplaćivan na multivalutni račun otvoren u Samoborskoj banci ili je transferiran preko Western Uniona. Cigula, Sopek i Hanžek terete se da su od 2019. do 11. lipnja 2022. ukupno "zaradili" oko 30.000 eura. Svi optuženici niječu krivnju.
Rastoder je 2004. preživio atentat u Budvi kad je eksplodirala bomba podmetnuta pod njegov Mercedes. Bio je teško ozlijeđen pa su mu amputirane obje potkoljenice i lijeva podlaktica. Njega se povezuje s kriminalnom skupinom koja je iz Južne Amerike organizirala transport veće količine kokaina u luku Roterdam i njen dalji transport do belgijskog grada Arlona, gdje je nedavno zaplijenjeno ukupno 115 kilograma te droge. On ima belgijsku i crnogorsku putovnicu koja mu je sada oduzeta, kao i mađarska osobna iskaznica. Rastoder je uhićen u Hrvatskoj, a za njim je i Luksemburg raspisao europski uhidbeni nalog. Mediji su ga povezivali i sa Stjepanom Prnjatom, kojeg je Slovenija izručila Hrvatskoj. Prnjat je višestruko osuđivan zbog trgovine kokainom, zadnji put u tzv. akciji Nana. Prnjat je u toj akciji priznao svoju ulogu za krijumčarenje 100 kilograma kokaina iz Paname te je 2019 osuđen na devet godina zatvora i plaćanje novčane kazne od četiri milijuna kuna. Šipka je pak 2020. uhićen na Jahorini zbog sumnje da je sudjelovao u krijumčarenju droge. S njim je tada uhićeno više osoba.
Svakog policajca koji sudjeluje u pomoći kriminalcima radi dokumenata, tretirati kao teroristu, zabraniti mu svaki posao veza uz državu, i staviti njihova imena dostupna svima. Ministre unutrašnjih poslova, dugo si na tom položaju, smatraš li se odgovornim što svaki kriminalac iz Srbije, Crne Gore I BIH prilikom uhićenja ima i hrvatske dokumentepoduz8mas li što, čisto sumnjam.