Na popisu svjetskih geofenomena pod zaštitom UNESCO-a od iduće godine
mogao bi biti i Papuk, naša geološki najzanimljivija planina, kako po
starosnom rasponu geoloških tvorevina tako i po brojnim vrstama
stijena. Upravo ta bogata geološka raznolikost bio je prvi i najjači
razlog zbog kojega je Javna ustanova park prirode Papuk nominirala tu
našu planinu da se stavi pod zaštitu UNESCO-a i proglasi geoparkom.
Francuzi impresionirani
“Aplikacijom geološke raznolikosti i bogatstva parka prirode Papuk
Koordincija komiteta europskih geoparkova je impresionirana”, među
ostalim, stoji u pismu toga komiteta koje je u listopadu stiglo u JU
park prirode Papuk iz Francuske kao odgovor na njihovu nominaciju. Na
području parka prirode Papuk, koji se prostire na 336 četvornih
kilometara, obuhvaćena je gotovo cijela geološka povijest Zemlje, zbog
čega je to područje posebno zanimljivo istraživačima. Stijene iz
paleozoika, druge ere u geološkoj prošlosti Zemlje, koja je počela
prije oko 500 milijuna godina, a trajala do oko 250 milijuna godina
računajući od našeg vremena, čine jezgru i najveći dio te planine. Na
samom vrhu nalazi se za to podneblje nespecifičan ostatak krša, taložen
u vrijeme mezozoika, prije 240 milijuna godina, u tadašnjem oceanu.
Zbog toga na Papuku ima karakterističnih krških morfoloških pojava –
špilja, vrtača i ponora.
Posebno se svojom ljepotom izdvaja Antina špilja, bogata ukrasima,
stalaktitima i stalagmitima. Iznimnom ljepotom privlači i Jankovački
slap, 40-metarska sedrena barijera poput onih na Plitivičkim jezerima i
Slapovima Krke.
Zanimljiv je i ponor Uviraljka, najveće zimovalište šišmiša s obzirom
na broj vrsta u ovom dijelu Europe. A geološki je najzanimljivija
Rupnica, prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj nastao potkraj
mezozoika, prije otprilike 70 milijuna godina, kao rezultat hlađenja
vulkanske lave.
– Ovako lijepo izražena morfološka obilježja vulkanskih stijena nisu
poznata u Hrvatskoj, što daje dodatnu vrijednost tome lokalitetu, a
sličnih nema mnogo ni u svijetu. Riječ je o stupastom lučenju
vulkanskih stijena, odnosno lava se ovdje hladila na specifičan način
pa su nastajali stupovi kao zanimljiv morfološki fenomen. U Europi su
te pojave izražene samo u stijenama u Češkoj i sjevernoj Irskoj –
objašnjava dipl. ing. geologije Goran Radonić, stručni voditelj u JU
parka prirode Papuk.
Otok u Panonskom moru
Naslage trećega velikog geološkog razdoblja, tercijara, nalazimo na
obodu Papuka. Naime, u miocenu, malom djeliću tercijara, Papuk se već
bio izdignuo kao planina te je bio jedan od otoka Panonskoga mora, o
čemu svjedoče brojni fosilni nalazi školjkaša, grebenotvoraca te
ostalih morskih organizama, među kojima je i morski pas! Sve ovo bit će
“upakirano” u posebnu geološku priču koja će se odvijati ne samo na
posebnim poučnim staza, koje su u izradi, nego i u radionicama te
geološkom istraživačkom centru.
– Na ovaj način želimo popularizirati i dati pravu važnost geološkoj
znanosti te razviti nov oblik turizma, u Europi već afirmiranog
geoturizma, koji ima sve više poklonika i u Hrvatskoj – napominje
Radonić.
U Europi 25 geoparkova
Na europskoj je karti samo 25 geoparkova. Nama najbliži su u Austriji, Rumunjskoj i Njemačkoj. Koorodincijski komitet europskih geoparkova u svom pismu, koje je poslalo Parku prirode Papuk, navodi da su, uvidom u geološku aplikaciju Papuka, prepoznali njegovu važnost te zaključili da ima velik potencijal da uđe u zajednicu europskih geoparkova. U to će se uskoro na terenu uvjeriti i predstavnici UNESCO-a i europskih geoparkova
