U petak 13. studenoga 2015. u 20.30 sati, četvorica muškaraca izišla su iz stana u pariškoj četvrti Bobigny i sjela u automobil Renault Clio kojim će, pola sata kasnije, stići pred stadion gdje se igrala nogometna utakmica između Francuske i Njemačke. Trojica od njih aktivirat će ondje samoubilačke prsluke i time započeti krvavi teroristički pohod po francuskoj prijestolnici u kojem je pobijeno najmanje 130 ljudi, a stotine ranjeno.
Na vozačkom mjestu nalazio se 26-godišnji Belgijac marokanskog porijekla Salah Abdeslam, glavni logističar i mjesecima poslije najtraženiji terorist na svijetu, uhićen prošli tjedan u Bruxellesu, dok su ostali putnici bili Francuz iz Belgije Bilal Hadfi te dvojica Iračana koji su u Europu iz Sirije stigli s krivotvorenim sirijskim dokumentima preko Hrvatske. U slično je vrijeme iz istog stana krenula druga skupina terorista predvođena Abdelhamidom Abaaoudom, šefom pariške grupe, u pohod po kafićima i restoranima.
Google odbio suradnju
Uz Abaauda, u Seatu Leonu sjedili su Chakib Akrpugh te Brahim Abdeslam, stariji brat Salaha Abdeslama. Brahim je nekoliko dana prije unajmio stan u ulici Tarral u Bobignyju koji je sedmorici terorista bio baza i u kojem su od 11. do 13. studenoga obavljali posljednje pripreme za terorističku akciju i pri tome se koristili isključivo mobitelom iz Hrvatske. No hrvatska veza s ISIL-ovim napadima u Parizu, i posljedično u Bruxellesu, time ne staje. Prema iskazu svjedokinje, vođa pariškog napada Abdelhamid Abaaoud kazao je svojoj rođakinji, Hasni ait Boulahcen, kako je iz Sirije u Europu stigao balkanskom rutom, infiltrirajući se među migrante te otkriva da je uz njega u Europu stiglo još 80 boraca. Ali i Hasna, radikalizirana mlada žena, ubijena 18. studenoga, u više je navrata upućivala pozive u Hrvatsku ili pak nazivala nekoga s hrvatskim brojem.
Podaci o hrvatskoj vezi u pariškim napadima, a posljedično i u bruxelleskima, navedeni su u izvještajima francuskih istražitelja, policije i tajnih službi koje posjedujemo. Uz pomoć tih dokumenata te informacija izvora upućenog u istragu, rekonstruirali smo kretanje terorista i pripreme za napad u Parizu. Rekonstrukcija pokazuje da su se teroristi slobodno šetali Europom, odlazili i vraćali se iz Sirije, koristili migrantski tok za ulazak u EU, boravili u Hrvatskoj, kontaktirali s nekim u Hrvatskoj, a da su službe reagirale post festum, pribavljajući podatke i često surađujući tek nakon napada. Stan u ulici Tarral, odakle je počeo napad na Pariz, istražitelji su povezali s teroristima tek nakon napada, kad je jedan svjedok povezao napušteni Clio sa zgradom u Bobignyju. Francuski su protuteroristički istražitelji zatražile od Samsunga, Googlea, Applea i telefonskih kompanija Bouygues Telecom i SFR da im, na osnovi MAC adrese, dostave podatke o mobitelima koje su teroristi koristili u stanu, njihove identitete te pojedinosti s internetskih računa. Telefonske kompanije odgovorile su da ne mogu rekonstruirati račun, dok ih je Google – iako je riječ o terorističkoj istrazi – glatko odbio.
– Google ne može pretraživati račune ili telefone s Android operativnim sustavom koristeći MAC adresu kao polazište. U budućnosti, svi zahtjevi moraju sadržavati jasnu autorizaciju određenog suca ili tužitelja – odgovorili su im. Jedina upotrebljiva informacija došla je iz Samsunga, a otkriveno je da su se u stanu na tzv. router (mrežni preusmjerivač) spajala dva mobitela – bijeli i crni Samsung, model BSM-G355H/DS, sa po dvije SIM kartice. – Ti se aparati ne mogu kupiti u Francuskoj – napomenuli su. Preko IMEI-a, jedinstvenog broja od 15 znamenki koji proizvođač dodjeljuje svakom aparatu, a preko kojega se može pratiti i locirati sam mobitel, rekonstruirali su “porijeklo” aparata. Oba su mobitela proizvedena u Samsungovoj tvornici u kineskom gradu Tianjinu 6. rujna 2015. Bijeli je aparat poslan naručitelju u Albaniju 8. rujna. Crni je pak poslan iz tvornice 11. rujna. Odredište je bila – Hrvatska.
Prema našim informacijama, hrvatski Samsungov mobitel nije blokirala neka telekomunikacijska kuća, što se čini ako vlasnik prijavi krađu ili gubitak mobitela, te se pretpostavlja da su teroristi do aparata došli legalnim putem. Kako transport između Kine i Europe traje između dva ili tri tjedna, mobitel je u Hrvatsku stigao potkraj rujna ili početkom listopada. Taj se vremenski okvir poklapa s kretanjem dvojice iračkih napadača sa stadiona koji su s lažnim sirijskim dokumentima prošli kroz Hrvatsku početkom listopada. No to je samo pretpostavka, jer hrvatska veza dalje nije istraživana. Desetero terorista iz Pariza pojavilo se prošlog proljeća u propagandnom spotu ISIL-a snimljenom u Siriji u kojem najavljuju pokolj u Europi. Kako su otamo stigli u Europu? Dvojica Iračana sa stadiona iskrcala su se 3. listopada na grčkom otoku Lerosu iz broda s dvjestotinjak migranata. Koristili su krivotvorene sirijske putovnice s imenima Ahmad al Mohhamad te Mal Mahmod te se registrirali kao izbjeglice. Odande ih je put vodio kroz Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku. Dosad se, inače, u javnosti govorilo samo o jednom teroristu, Ahmadu al Mohhamadu. Iz hrvatske su policije potvrdili da je osoba koja se tako predstavljala registrirana u kampu u Opatovcu 8. listopada, da je prošla sve Interpolove provjere te da je nastavila put prema Mađarskoj te da su francuskim službama proslijedili sve podatke.
Složili “sotoninu majku’
Odredište terorista koji su preko Hrvatske stigli u EU bio je Bruxelles. Istražitelji su utvrdili da se “pariška skupina” raspodijelila u tri sigurne kuće ili stana u Belgiji nekoliko tjedana prije napada te da su u njima pripremali eksploziv triaceton-triperoksid (TATP), poznatiji kao ‘sotonina majka’. Između 11. i 13. studenoga svi su teroristi prebačeni u Pariz unajmljenim automobilima – Renaultom Cliom i Seatom Leonom. Dok su se napadači na stadion i kafiće zabarikadirali u stanu u ulici Tarral, napadači na dvoranu Bataclan smjestili su se u hotel City u predgrađu Alfortvilleu. Na dan napada, u 14.14 sati, na svoje su mobitele, također Samsunge, skinuli aplikaciju za šifriranje poruka Telegram. Kako aplikacija sadrži opciju uništenja poruka, konverzacija terorista nije i najvjerojatnije nikada neće biti rekonstruirana. U 16.39 jedan od napadača s interneta skida detaljan tlocrt dvorane Bataclan te pretražuje internet informirajući se o američkom sastavu Eagles of Death Metal koji je te večeri nastupao u Bataclanu.
Kronologiju napada u Parizu detaljno smo rekonstruirali uz pomoć izvještaja o kretanju terorista Brahima Abdeslama preko “prijava” njegova telefona na bazne stanice. U petak 13. studenoga u 20.30 sati četvorka predvođena Salahom Abdeslamom odlazi na stadion, kamo stiže malo nakon 21 sat i nailazi na problem jer nemaju ulaznice. U 21.20 prvi se pored ulaza D raznio Iračanin pored čijih je ostataka pronađena putovnica s imenom Ahmad al Mohhamad. U tom je trenu drugi bombaš samoubojica, Bilal Hadfi, bio na telefonu s Abdelhamidom Abaaoudom, koji je vozio Seat Leon prema kafićima. U 20.29 ekipa iz Seat Leona započinje pucnjavu kalašnjikovima po gostima. U 20.30 kod ulaza H u stadion raznosi se drugi samoubojica, u 20.40 treća skupina parkira automobil ispred dvorane Bataclan i dvije minute kasnije šalje zadnju poruku u Bruxelles: “Krećemo”. Potom bacaju mobitel u kantu za smeće. Poruku je na mobitel koji je aktivirao dva sata prije u belgijskom glavnom gradu primio Mohammed Belkaid, za kojega se pak vjeruje da je mozak operacije te da je osobno koordinirao akcijom. Ubijen je 15. ožujka u akciji u Bruxellesu. U 21.50, dok traje pokolj u Bataclanu, pored McDonald'sa na stadionu raznosi se posljednji bombaš.
Iz akcije stadion povlači se Salah Abdeslam, ostavlja auto, baca samoubilački prsluk i zove prijatelje iz Belgije da dođu po njega. Nalaze ga, kazali su istražiteljima, potpuno rastrojenog. Putem do Bruxellesa policija ih je zaustavila čak tri puta, no svaki put su ih pustili da nastave vožnju. Abdeslam dolazi u Bruxelles i nestaje. Trag se hladi, a iako je belgijska policija imala saznanja o njegovu boravištu, zaboravila je obavijestiti kolege. Tek četiri mjeseca kasnije, nakon napada u Bruxellesu, uhitit će ga.
Nije bila žrtva
Uz Abdeslama, napad su preživjeli samo Abaaoud i Akrouh. Tad na scenu stupa Hasna at Boulahcen. Uz Abaaouda je, uz obiteljske veze, veže još nešto – trebali su se vjenčati kad joj je bilo 16 godina. Nisu, no ostali su u kontaktu i kad je on odlazio u Siriju. Ispis njezinih poziva između 11. siječnja i 18. studenoga, kad je ubijena, pokazuje da je najviše poziva – 153 – uputila prema Maroku, 101 prema Belgiji i 21 prema Turskoj. Značajan broj poziva upućen je dvjema osobama znanim po religioznom radikalizmu. I sama Hasna je posljednjih godina prošla proces radikalizacije.
Hasna at Boulahcen zvala je SAD, Saudijsku Arabiju, Argentinu, Oman, Italiju, Komore i Veliku Britaniju, no istražitelji posebno ističu da “treba provjeriti pozive u Hrvatsku”. Hasna je, preko uputa i novca (ukupno 3400 eura) iz Bruxellesa, i preko svojih veza u kriminalnom podzemlju pronašla smještaj u Saint-Denisu, ruševni objekt bez tekuće vode. Policija je stan okružila 18. studenoga. Dočekala ih je paljba, a potom su se stanari raznijeli. U prvi se mah mislilo da se u zrak digla i Hasna pa je odmah nazvana “prvom europskom bombašicom samoubojicom”, no to je opovrgnuto. No Hasna nije bila žrtva, kako ju je pokušala prikazati obitelj. Istraga je ustanovila da je umrla od gušenja. Hrvatska veza, prema našim saznanjima, nikada nije ozbiljnije provjeravana.
U istraživanju je surađivala Branka Mitrović, novinarka srbijanskog izdanja Newsweeka
>>Bezuman zločin terorista Islamske države: Na Veliki petak razapeli katoličkog svećenika
>>Pet velikih poraza Islamske države
ahahahah jesu to ONI koje ste docekivali sa bombonima..ahahhaha