Patronažna sestra u kućni posjet rodiljama počet će dolaziti puno ranije nego što je to praksa danas. Umjesto tek nakon izlaska majke i novorođenčeta iz rodilišta, prvi će put u obitelj trudnice doći već u 16. tjednu njene trudnoće kako bi krenula s ranom procjenom njena zdravstvenog stanja, ali istovremeno i emocionalne, socijalne i ekonomske situacije obitelji.
Informirat će obitelj o zdravstvenim i socijalnim uslugama koje su dostupne kako bi njima poboljšali svoj cjelokupni zdravstveni, emocionalni i ekonomski status. Patronažna će sestra nastaviti dolaziti i nakon rođenja djeteta i provodit će cjeloviti screening djeteta i pomagati obiteljima da prevladaju teškoće.
Riječ je o projektu “Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju u Gradu Zagrebu“, koji je nastao u suradnji Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Hrvatske mreže zdravih gradova, a koji će kao pilot-projekt tijekom ove godine početi isprva u Zagrebu. Plan je da bude temelj za razvoj nacionalne strategije ulaganja u rani razvoj djece.
Cjelovita intervencija
– Cilj je pravodobnim otkrivanjem i otklanjanjem rizika za zdravlje trudnica, rodilja, novorođenčadi i male djece ostvariti pozitivan učinak na zdravstvene ishode budućih generacija. Jer, rizik je golem. Oko deset posto djece u neuroriziku je zbog niske porođajne težine i nedonošenosti, a 20 posto djece u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva. To je gotovo trećina djece u Hrvatskoj! U praksi se inače rana intervencija najčešće provodi kurativno, dakle kad se problem već dogodio, a mi želimo rano intervenirati i prije nego što do problema dođe – objašnjava prof. Selma Šogorić, liječnica specijalistica javnog zdravstva i profesorica na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu te ujedno predsjednica Hrvatske mreže zdravih gradova.
Iako je sustav zaštite zdravlja trudnica, rodilja, novorođenčadi i male djece u Hrvatskoj već odavno uspostavljen i solidno razvijen, uvođenjem dodatnih intervencija i zajedničkim djelovanjem sektora možemo ga dodatno unaprijediti i učiniti učinkovitijim, obrazlaže prof. Šogorić. Taj se cilj namjerava postići usklađenim djelovanjem sustava zdravstva, socijalne skrbi i ranog obrazovanja na lokalnim, regionalnim i nacionalnoj razini.
– Predloženom cjelovitom intervencijom možemo izjednačiti mogućnosti za postizanje boljeg zdravlja kod sve djece u RH te na ovom primjeru pokazati kako se može djelovati na osnaživanju ljudi i osiguravanju uključivosti i jednakosti – dodaje.
Konkretno, patronažna će se sestra dolaskom u obitelj u 16. tjednu trudnoće buduće rodilje upoznati s njenim eventualnim zdravstvenim teškoćama, primjerice pati li od hipertenzije, ima li problema s težinom... Dogovara se uspostava dojavnog linka između primarnih ginekoloških ordinacija i patronaže, po uzoru na sustav dojavljivanja o rođenju kakav je sada s rodilištima.
Iako bi obiteljski liječnik trebao znati o tegobama trudnice, dobar dio trudnica ne odlazi na redovite preglede pa nije rijetkost da obiteljski doktor i ne zna da je njegova pacijentica trudna. Ovim bi se putem taj rizik na vrijeme uočio.
Također će se vidjeti muči li obitelj nezaposlenost ili možda starije dijete ne može dobiti mjesto u jaslicama i vrtiću. Uputit će obitelj na alate i usluge koje jedinica lokalne uprave i samouprave, u ovom slučaju Grad Zagreb, mogu ponuditi radi rješavanja konkretnog problema te obitelji. Jer, postoji čitava lepeza usluga kojima se može olakšati mladim obiteljima, a nisu svi s njima upoznati. Primjerice, to je mogućnost dodatnih bodova koji bi djetetu omogućili mjesto u vrtiću ili pak tzv. pomoć u mlijeku za siromašne obitelji.
– Svaki dolar uložen u prevenciji rizika štedi dvanaest dolara poslije – napominje dr. Vjekoslav Jeleč, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo.
Ako patronažna sestra detektira rizike, važno je da raspolaže informacijama o mogućnostima njihova uklanjanja ili ublažavanja. Stoga paralelno razvijamo i tzv. direktorij resursa. On sadrži listu svih standarda i lokalno dostupnih nadstandarda, opisuje nadalje prof. Šogorić.
Pedijatri nemaju vremena
U obitelj u kojoj je detektiran neki rizik, patronažna sestra ulazi ponovno u 28. tjednu trudnoće kako bi vidjela je li se situacija unaprijedila i pomaže savjetom i vođenjem. Ponovno dolazi nakon rođenja djeteta i tjedan dana poslije, a zbog ranog otkrivanja postporođajnih depresivnih poremećaja majke, dolazi i pet tjedna nakon poroda.
Patronažna sestra sudjeluje s pedijatrom u primarnim pregledima djeteta u dobi od 3, 6, 12 i 24 mjeseca, s tim da patronažna provodi novi GMCD upitnik, kojim se prate odstupanja u rastu i razvoju djeteta (kognitivni, govorno-jezični, motorički, komunikacijski i socijalno emocionalni razvojni poremećaji, uključujući i poremećaj iz autističnog spektra). Jer, pedijatara je u Hrvatskoj premalo i nemaju vremena za provođenje ovih upitnika.
