Ubrzanje rasta gospodarstva u drugom tromjesečju blago se odrazilo na javne financije. S obzirom na strukturu poreznih prihoda, to se moglo i očekivati jer će tek turistička sezona donijeti skok prihoda od PDV-a i trošarina. Država je nakon šest mjeseci 2018. godine u minusu od 1,9 milijardi kuna jer je skupila gotovo 59,9 milijardi kuna, a potrošila 61,82 milijardi kuna.
Puno dojmljivije zvuči višak opće države od 1,6 milijardi kuna, ali on ne znači da država ima novca i da može trošiti više iz proračuna. To jednostavno znači da su fondovi, poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Fonda za energetsku učinkovitost, DAB-a te tvrtke Hrvatske vode i Hrvatske ceste imale dobro polugodište te da lokalna država nije imala deficit. Prihodna strana proračuna zanimljiva je utoliko da pokazuje koliko Hrvatska i dalje ovisi o potrošnji građana.
Od gotovo 60 milijardi kuna prihoda države, čak 29,5 milijardi kuna, odnosno polovica, dolazi od PDV-a i trošarina. PDV je rastao za milijardu kuna u odnosu na godinu ranije, a trošarine za oko pola milijarde kuna pa je sasvim supstituiran gubitak prihoda od poreza na dohodak. Porezni prihodi ostali su tako na gotovo istoj razini kao i lani, odnosno tek su 200 milijuna kuna veći, ali treće tromjesečje donijet će veći iskorak.
Zanimljivo je da su doprinosi za mirovinsko osiguranje skočili 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za mirovine se tako prikupilo 11,1 milijarda kuna, ali istovremeno je za isplatu mirovina država isplatila 19,4 milijardi kuna. Najavljuje se i da će u drugom dijelu godine mirovine i rasti zbog usklađivanja pa se i rupa u proračunu širi.
Država je povećala i rashode za svoje zaposlenike, a to je posljedica kolektivnih ugovora. Rashodi za plaće i doprinosi veći su za 650 milijuna kuna, ali skočili su i rashodi za dnevnice, službena putovanja, prijevoz i odvojeni život.
Refinanciranje duga i manje zaduživanje štede ozbiljan novac pa je tako za kamate u prvom polugodištu izdvojeno 4,8 milijardi kuna, odnosno 400 milijuna kuna manje nego lani. Treba napomenuti i da su prihodi od imovine države podbacili i ovu godinu.
Prihodi su tek na 37 posto plana za tekuću godinu i donijeli su u proračun tek 460 milijuna kuna. Manji su prihodi od dividendi državnih tvrtki, ali i od koncesijskih naknada te od prodaje.
manjkavost matematike ministra marica je vise nego manjkava kada je u pitanju drzavni proracun... slicno je racunao i u agrokoru ....sto je s obvezama za zdravstvo za auto ceste ..za agrokor...za uljanik ...za tko zna sto je slijedece na redu ... ...sinoc sam cuo vic desetljeca koji je izgovorio opetovani guverner hnb??? da hrvatska ekonomija vise izvozi nego uvozi roba i usluga....bravo aki je tako...jedino sto izvozimo je robovsku radnu snagu kad za njih ne grije sunce u lijepoj nasoj za neke zna se....