Vaučeri i niža stopa PDV-a na plin, a možda i na osnovne prehrambene namirnice, iako ovo posljednje i nije toliko vjerojatno. Što će se naći u Vladinu paketu mjera za ublažavanje poskupljenja energenata na kapaljku "curi" još od prošlog tjedna, ali ni nakon niza današnjih sastanaka ni premijer Andrej Plenković ni ekipa s kojom radi na modulu koji bi Hrvatima financijski trebao olakšati život nisu željeli otkrivati detalje. Sutra će se sve znati, kažu, ali doznajemo da se će se, što se plina tiče, ipak na varijantu od 13 posto PDV-a, i to trajno, s tim da će se u određenom razdoblju ići na još nižih pet posto.
On bi, tako, trebao doći na istu razinu kao što je PDV na struju, koji se zasad neće dirati jer poskupljenje tog energenta trenutačno nije ni najavljeno. Što se samih vaučera tiče, korisnici socijalne pomoći već dobivaju pomoć od 200 kuna mjesečno za potrošnju električne energije, a ta svojevrsna subvencija trebala bi se proširiti i na plin, dok bi vaučere trebao dobivati veći broj građana, ne samo oni skromnijih primanja. Na cenzuse će se vjerojatno ići, odnosno pomoć u plaćanju energenata trebali bi se dobivati prema veličini plaće, a osim fizičkih osoba, s vaučerima će se ići i prema poduzetnicima.
– Paket mjera je sveobuhvatan. Pomoći će i gospodarstvu i svim građanima, određene mjere su posebno ciljane na socijalno ugrožene građane, a jedan dio mjera usmjeren je i poljoprivrednicima. To je međuresorni paket koji se dulje pripremao kako bi se obuhvatile sve kategorije – rekao je danas, nakon sastanka koalicijskih partnera, potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Detalje paketa vrijednog više od milijardu kuna otkrivao nije jer sutra će ih predstaviti premijer osobno, a priliku da ih prouče nisu dobili ni koalicijski partneri, doznajemo, već će im se mjere predočiti tik prije njihova predstavljanja.
O još jednom dijelu paketa govorilo se, podsjetimo, a to je niža stopa PDV-a na osnovne prehrambene proizvode. Svježe ili rashlađeno meso, riba, voće, povrće i jaja već su sad na PDV-u od 13 posto, a nagađalo se da bi se on za navedene namirnice mogao smanjiti na pet posto i tako pasti u kategoriju u kojoj se nalaze, primjerice, kruh i mlijeko. Ono od čega, međutim, strahuju u Vladi jest činjenica da ni to potencijalno smanjivanje poreza na dodanu vrijednost neće dovesti do pojeftinjenja hrane u trgovinama, već samo do dodatnog profita trgovcima, a da građani osjete pad cijena, ograničavati bi se morale marže, što dodatno komplicira stvari. Moglo bi se eventualno pribjeći zamrzavanju cijena, što se radi s gorivom, a prakticiralo se na početku pandemije.
Kvazivlada je debelo zakasnila s reakcijom, što god sada napravi petljanjem s PDV-om i subvencijama je alibi potez koji neće dovesti do smanjenja cijene nego do prebacivanja razlike u privatne džepove kroz povećanje trgovačke marže. U ovakvim situacijama se vidi razlika između ozbiljne vlade koja povlači stručne poteze u korist svojih građana i kvazivlade sastavljene od uhljebljenih članova pravomoćno kazneno osuđene stranke...