Iščekujući burnu zimu, u kojoj će možda ostati bez svojih najvećih dragulja Ćorića i Pjace, GNK Dinamo ovoga je tjedna promovirao najnoviju klupsku monografiju pod nazivom "Dinamo - Povijest i zlatnih 10 godina".
Najcjelovitiji, najpedantniji i do sada najzanimljiviji presjek klupske povijesti od 1911. do 2015., s naglaskom na posljednje desetljeće u kojemu su plavi ostvarili jedinstven pothvat – deset uzastopnih naslova prvaka.
Autor monografije je dugogodišnji Vjesnikov novinar, danas klupski djelatnik Miroslav Tomašević (42), pedantni statističar i duhoviti, vrckavi, lucidni autor, koji je na toj, svojevrsnoj Dinamovoj enciklopediji od 519 stranica radio gotovo godinu dana.
Plavi vremeplov, dakako, počinje još 1911. godine kada je osnovan Građanski, a na intrigantan i osebujan način prolazi kroza sve Dinamove najznačajnije epohe: poslijeratnu, potom razdoblje zlatnih 60-ih, pa mitsku '82., kao i početke Hrvatske lige, dok posebno poglavlje zauzima strahovit Dinamov uspon nakon 2005. godine i pada u ligu za ostanak.
Monografija nudi i obilje originalne građe iz pojedinih razdoblja: nikada objavljene kolor-fotografije najvećih Dinamovih generacija i utakmica. Primjerice, Filip Blašković pokazao je fotografiju u boji Dinamove momčadi koja je u rujnu 1974. godine nokautirala Real Madrid na Bernabéuu u prijateljskoj utakmici. Također, tu je i prva fotografija u boji osvajača Kupa sajamskih gradova iz 1967. godine, kao i originalna ulaznica s finala u Leedsu...
Tomašević će u svojemu djelu obrađivati i neke od najkontroverznijih događaja iz Dinamove povijesti. Primjerice, pojašnjeno je do detalja, čak i kroz razgovor sa svjedocima vremena, zašto je Dinamo legitimni sljednik Građanskog. Oko te teme koplja se lome godinama...
Iz obilja zanimljivih događaja koji su obilježili bogatu Dinamovu povijest izdvojili smo nekoliko najupečatljivijih. Tako smo saznali da po mnogima najveći nogometaš u povijesti, Brazilac Pelé, u čak tri sučeljavanja s Dinamom nije uspio pobijediti plave. Prvi put Pelé je igrao protiv Dinama 1960. u São Paulu kao član kombinirane momčadi Santosa i Vasco da Game. Tom je zgodom, na otvorenju stadiona Morumbi, utakmica završila 1:1. Drugi put Pelé je 1969. godine sa Santosom gostovao u Zagrebu, i opet je bilo 1:1. Sljedeće godine, pak, Dinamo je u sklopu južnoameričke turneje gostovao kod Santosa i odigrao 2:2. Rudi Belin u svom je dnevniku zapisao kako je veliki Pelé pojedinačno čestitao svakome Dinamovu igraču.
Posebno poglavlje u knjizi zaslužio je i jedan od najvećih Dinamovih igrača Robert Prosinečki, majstor kojega se njegov klub čak dva puta odrekao, 1987. i 2000. godine. Iskopan je famozan detalj iz Robijeve biografije. Kada su ga 1987. godine u jednoj novinskoj anketi, kao igrača Crvene zvezde, pitali – koji je klub vaših snova? – Žuti je ispalio: Dinamo!
A kada je 2000. godine, kao kapetan momčadi gurnut niz maksimirske stube, Robert je bio duboko razočaran. Oprostio se od Dinama sa suzama, riječima: – Teže mi je nego 1987. kad su me prvi put otjerali. Taj otkaz potpisao je tadašnji direktor Velimir Zajec, a prešutno blagoslovio predsjednik Mirko Barišić.
Pronađen je i faksimilom objavljen glasoviti Mamićev intervju u kojemu je najavio deset uzastopnih naslova prvaka. Datira iz prosinca 2002. godine, što otkriva da je gazdina vizija ponešto kasnila s realizacijom. No, obećanje je ispunjeno. Mamić u intervjuu za monografiju rekapitulira svoj posljednji mandat u Dinamu. Tako saznajemo da su mu dvije najdraže utakmice bile pobjeda u Amsterdamu nad Ajaxom i remi u Pragu protiv Sparte, u objema je Dinamo osigurao natjecanje po skupinama tadašnje Uefine lige.
– Posljednjih deset minuta utakmice u Pragu nisam mogao gledati. Zaključao sam se u jedan od stadionskih toaleta – prisjeća se Mamić.
Brat Zoran također je dio Dinamove povijesti. Jeste li znali da su samo trojica nogometaša igrali za Dinamo u SFRJ, zatim HAŠK Građanski, Croatiju i Dinamo u hrvatskoj ligi? To su Dražen Ladić, Igor Cvitanović i – Zoran Mamić.
Zoranova karijera bila je puna uspona i padova. U jednom trenutku činilo se da je svemu kraj: 1992. godine stradao je u prometnoj nesreći u kojoj mu je koljeno bilo smrskano. Koju godinu poslije, u sudaru s Osječaninom Ivom Ergovićem, zadobio je težak potres mozga, hematom u glavi, ozljedu opasnu po život. Operirao ga je i spasio doktor Paladino...
Iz 2007. godine datira i zanimljiv intervju Luke Modrića, u kojemu veliki nogometaš otkriva početke poznanstva s Nikom Kranjčarom.
– Kad smo bili pioniri, Dinamo je dolazio igrati u Zadar pa su njegovi igrači spavali kod nas po kućama. Tada je Niko spavao kod mene, i od tada smo u fenomenalnim odnosima. Žao mi je što nismo imali priliku igrati zajedno u Dinamu – ispričao je među ostalim Luka Modrić.
Otkrio je tada da bi "volio karijeru nastaviti u Španjolskoj", a kako je ideju o saltu kojim slavi pogodak preuzeo od čuvenoga Realova centarfora Huga Sáncheza...
>>Za Dinamo u HNL-u igrala 64 stranca, a najviše je došlo Brazilaca
