Gotovo 5000 građana na glavnom brodskom trgu Korzu večeras je pozdravilo predsjedničkog kandidata Ivu Josipovića. Iskreno obradovan takvom podrškom Josipović je poručio Brođanima da je glavni razlog nejgove odluke da se kandidira za Predsjednika RH je taj što više ne želi trpjeti da "besprizorni tipovi pljačkaju ovu zemlju i narod".
-Dosta je kriminala i nemorala, Hrvatska na ovim izborima definitivno bira između zemlje pravde i poštenja s jedne i zemlje koju je pojela mafija s druge strane. U zemlji u kojoj ja budem Predsjednik svatko će živjeti od svoga rada, bit će pravedna zemlja, kao jedina perspektiva i alternativa koju ovaj narod zaslužuje. Radnici i umirovljenici neće se stidjeti svojih plaća i mirovina, mladi će se školovati po svome izboru i za svoej puno bolje sutra. Ova će zemlja biti će zemlja pravednosti, poštenja, rada, umjetnosti, glazbe i dobrote.
Ne bojte se, glasajmo za takvu Hrvatsku i izabrat ćete zemlju u kojoj će se živjeti bolje nego nam neki drugi nude. Siromaštvo više neće biti prizor na našim ulicama, naša i vaša djeca imat će sretno djetinjstvo i mladost, školovati se i biti priznati građani u svakoj zemlji europske zajednice naroda-kazao je ivo Josipović. Skup je popraćen bogatim glazbenim programom uz nastup tamburaša Slavonci, repera Shortyja, Damira Urbana i TBF-a.
Zasto ovo danas nije objavljeno u novinama, ahrpa drugib bezvrijednih vijesti jest!: Skup u HAZU: \"Kako je nastala država Hrvatska 1991.\" ZAGREB, 27. studenog 2009. (Hina) - U povodu 10. obljetnice smrti akademika Franje Tuđmana i prvoga predsjednika Republike Hrvatskeednika Republike Hrvatske danas se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu održava međunarodni znanstveni skup \"Kako je nastala država Hrvatska 1991.\" Na skupu su uz sina prvoga hrvatskog predsjednika Miroslava Tuđmana između ostalih nazočili visoki državni dužnosnici, predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec, predsjednik saborskoga Odbora za kulturu Petar Selem te crkveni velikodostojnici zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i pomoćni zagrebački biskup mons. Vlado Košić. Predsjednik Republike Stjepan Mesić izostanak je ispričao zauzetošću drugim obavezama. Otvarajući skup predsjednik HAZU akademik Milan Moguš napomenuo je kako je akademik i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio \"motor događaja\" devedesetih godina koji su doveli do stvaranja hrvatske države. Po riječima predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića hrvatski su građani već na prvim izborima jasno i nedvosmisleno izrekli svoju volju, pa je na temelju njiva izbora 30. svibnja 19990. konstituiran prvi višestranački demokratski Hrvatski sabor. \"U prosincu 1990. proglašen je Ustav Republike Hrvatske,\" rekao je dodavši kako je 15. svibnja 1991. održan referendum na temelju kojeg je proglašena hrvatska samostalnost. Napomenuo je također kako je Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o proglašenju neovisnosti, koja je nakon raskidanja državnopravnih sveza sa SFRJ zaživjela 8. listopada 1991. Da nije bilo odlučnosti i herojske obrane zemlje svi bi akti bili samo mrtvo slovo na papiru, rekao je dodavši kako na svemu tom dugujemo zahvalnost Franji Tuđmanu. Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor kazala je kako je stvaranje hrvatske države bilo izraz želje da budemo svoji na svome s, kako je rekla, otvorenim granicama prema drugim narodima. Ocijenila je kako se prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman borio za samostalnu Hrvatsku, kao članicu europskih naroda. \"Biti u članstvu EU znači vratiti se korijenima,\" rekla je premijerka Kosor. U radnom dijelu skupa govorio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks koji je govorio o državotvornim aktima te državnost, neovisnosti u suverenosti republike Hrvatske. \"Borba za nezavisnost i samostalnost ostvarena je donošenjem državotvornih akata,\" rekao je dodavši kako količina njihova donošenja svjedoči o dinamici događaja tijekom stvaranja suverene države Hrvatske. Glavni tajnik Sinode biskupa Svete Stolice nadbiskup mons. Nikola Eterović podsjetio je na ulogu Svete Stolice u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske. \"Sveta Stolica je imala znatnu ulogu u traženju mirnoga rješenja krize na području zemalja bivše Jugoslavije,\" rekao je dodavši kako su nasilni pokušaj rješenja te napadi jugoslavenske vojske na Hrvatsku i Sloveniju ubrzali odluku da se kriza riješi međunarodnim priznanjem napadnutih republika. O ulozi Madžarske u hrvatskoj borbi za nezavisnost govorio je bivši madžarski ministar vanjskih poslova Geza Jaszensky.