Da se sada održavaju izbori, na njih bi sigurno izišla tek trećina birača, a bojkotirala bi ih, nažalost, gotovo petina koji su glasovali na prošlim izborima! Samo 21% birača dali bi svoj glas strankama za koje su glasovali 2011. Pokazuju to rezultati Pilarova barometra koji su u proljeće radili stručnjaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a kod kojeg je mogućnost pogreške mala, za razliku od istraživanja marketinških agencija, jer je ovo znanstveno istraživanje metodološki ozbiljnije. Građani su trenutno očito rezignirani i nezadovoljni postojećim političkim strankama, a ni nove, prema ovom istraživanju, rađenom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana, nemaju neku šansu jer je samo 4,3% ispitanika izjavilo da bi glasovalo za drugu opciju.
Nemaju za koga
Kako rezultate Pilarova barometra komentiraju stručnjaci i što im oni govore o biračima i stanju u društvu te idu li ovakvi rezultati više u prilog HDZ-u ili SDP-u?
– Teško je reći kome od tih stranaka više idu u prilog bez dodatnih pitanja. Ovi su rezultati više indikator općeg raspoloženja građana i mjesta politike u društvu. S obzirom na izlaznost birača na izborima, sve je manji legitimitet onih koji dođu na vlast, što je dodatan problem jer se politika pretvara u ritual radi nje same, umjesto da postoji zbog općeg interesa građana. Onih 21% birača koji su iskazali da će glasovati za istu opciju kao i na prošlim izborima okosnica su SDP-a i HDZ-a, njihovi vjerni birači, dok su samo 4,3% birača, koji su nezadovoljni postojećim opcijama, izjavili da će glasovati za drugu političku opciju. Gotovo petina birača koji su glasovali na prošlim izborima sada ne bi izišla na izbore, što znači da su to ljudi koji nisu zadovoljni nijednom postojećom strankom. Ovakav rezultat istraživanja ukazuje na proces bijega od sadašnjih političkih opcija te da nijedna nova stranka ne zadovoljava interese gotovo petine birača, koji nemaju nikog kome bi poklonili povjerenje – kaže sociolog s Instituta Ivo Pilar dr. sc. Drago Čengić.
Politički analitičar Davor Gjenero slaže se da rezultati Pilarova barometra upućuju na to da je nezadovoljstvo birača odnosima u političkoj areni i načinom izbora vrlo veliko, pa ga ne čudi što 17,4% birača s prošlih izbora sada ne bi izišlo na izbore.
– Ovakvi rezultati istraživanja idu u većoj mjeri na ruku HDZ-u koji ima disciplinirano biračko tijelo, vrlo vjerne birače, koji apstiniraju samo kad je HDZ u vrlo dubokoj krizi. Prednost HDZ-a je što su njihovi birači motiviraniji za smjenu vlasti nego birači SDP-a za očuvanje sadašnje koalicije – kaže Gjenero.
Smatra da predstojeći izbori neće biti shvaćeni kao presudni, na koje će izići “birači promjene” koji ne izlaze na izbore redovito, nego samo kad očekuju velike promjene.
– Ti birači ne vide veliku vrijednosnu promjenu u tome hoće li vladati SDP ili HDZ. To što će ih samo 4,3% glasati za drugu opciju pokazuje da birači razumiju ono što ne razumiju mnogi mediji i analitičari, da je posljedica hrvatskog izbornog sustava uvijek uspostavljanje dvostranačja, pa birači znaju da je glas za treću opciju, ako nije riječ o jakoj regionalnoj inicijativi, uvijek bačen glas. Radije se odlučuju za rezignaciju nego za treću opciju za koju znaju da nema šanse – govori Gjenero.
Pilarov barometar je, ističe, znanstveno, metodološki ozbiljno istraživanje, dok je glavna pogreška istraživanja marketinških kuća kada redovito najavljuju visok odaziv na izbore i pogriješe. A Pilarova i GFK istraživanja su, dodaje, najbliža rezultatima koji se dogode na izborima.
Pet posto novih
Za sociologa Dragu Čengića najveća su enigma istraživanja 52,7% birača koji su izjavili da neće izići na izbore ili nisu odgovorili hoće li izići.
– Kod njih postoji negativan stav prema političkom angažmanu jer misle da politika ne rješava njihove probleme ili im nije važna u životu. Tu se može kriti svega, od razočaranja politikom koja ne brine o javnom dobru do alternativnih shvaćanja birača koji politiku drže nevažnom u životu. Ako je u tih 50% više onih koji neće glasovati jer vide da novi izbori ne rješavaju njihove probleme nego onih koji još ne znaju hoće li izići, to je osobito zabrinjavajuće jer je to masa nezadovoljnika – smatra Čengić.
Za razliku od Gjenera, Čengić drži da ima prostora za nove političke opcije. Osim što se 4,3% birača izjasnilo da će glasovati za drugu opciju, obrazlaže da bi na izbore izašlo još gotovo 5% onih koji nisu glasovali na prošlima i koji možda sebe pronalaze u opcijama poput Živog zida, ORaH-a i drugih. A kako je i petina birača nezadovoljna postojećim strankama, tu je, dodaje, prostor za nove političke opcije, naravno, ako budu prepoznate od birača.
Zanimljivo je da je ovogodišnji Pilarov barometar hrvatskog društva, kad je riječ o biračima, pokazao da su još nezadovoljniji i rezigniraniji nego što su bili lani. Kad se usporede rezultati Pilarova barometra iz 2014. s ovogodišnjim, vidi se da je lani čak 47,9% birača bilo spremno glasovati za istu opciju kao i 2011., dok se ove godine taj broj više nego prepolovio.
Ja sam 2011. mrtav-hladan glasao za HDZ. Nisu me se ništa dojmile te priče i pričice o "velikoj pljački" i taj progon koji je nastao protiv HDZ-a. Inače nisam ničiji birač, ali tu sam vidio da mediji u sprezi s mafijom toliko žele HDZ svesti na manje od jedne trećine glasova u Saboru i znao sam da im to treba za mjenjati Ustav, samo tada nisam znao zašto. Nakon što su pokušali mjenjati ustav da ne izruče Perkovića i Mustača postalo mi je i to jasno. Tako da, ja jesam na tim izborima bio manjina koja je izgubila izbore, ali sam neobično ponosan na taj svoj glas, puno ponosniji nego na recimo glas Kolindi Grabar Kitarovićna ovim zadnjim izborima.