Prema javno objavljenom očitovanju sestre 17-godišnje djevojke koja je umrla u splitskom KBC-u, obitelji je teško palo što se njezina smrt povezuje s koronavirusom jer je naknadno utvrđeno da je bila zaražena.
Izražavajući zahvalnost Hitnoj službi, splitskoj bolnici i svima koji su na bilo koji način pomogli, obitelj inzistira na tomu da je smrt nastupila zbog hipoksije, kako tvrdi sestra, uzrokovane njezinim teškim zdravstvenim stanjem, težim oblikom astme te eventualno drugim komplikacijama, koje su dovele do smrti zbog zatajenja srca i pluća.
Premda ni sami ne otklanjaju mogućnost da je u uzročno-posljedičnom slijedu neki utjecaj imao i virus, što ni liječnici ne mogu poreći, ali ni tvrditi. Maturantica je bila asimptomatski zaražena, iako se kasnije u bolnici pojavila i povišena tjelesna temperatura. Upravo je nedostatak kisika jedna od karakteristika zaraze koronavirusom pa se s tim u vezi povezuje i "tiha" ili "sretna" hipoksija, neobjašnjivo stanje da pacijenti koji boluju od COVID-19 imaju izrazito nisku razinu kisika u organizmu, ali unatoč tomu u svjesnom su stanju, što inače nije moguće. Što je opasno i dovodi do fatalnog ishoda jer organizam u tom slučaju ne šalje ranije upozoravajuće signale, osim kad je već prekasno. Zato je smrt tako iznenadna.
U svakom slučaju, prema očitovanju sestre, a i bolnice, postoji sumnja da je maturantica spadala u izrazito ranjivu skupinu (sestra navodi da je i prije korone imala velike probleme s disanjem i da je bila slabog imuniteta), teži oblik astme na popisu je rizičnih oboljenja i postavlja se pitanje je li uopće smjela pohađati školu, je li u njezinu slučaju i tko napravio procjenu rizika, je li škola bila upoznata sa stanjem, jesu li učenici nosili maske u razredu, je li još netko zaražen u školi...
Sve su to možda pitanja i za Državno odvjetništvo u Splitu jer bi samo tako moglo dobiti odgovore i tisuće roditelja rizične djece, njihove škole, obiteljski liječnici i svi ostali u lancu suodgovornosti pa i oni koji ne vode računa o ranjivima među sobom. Ako se zbog toga spriječi samo još jedna smrt učenika, bez obzira je li do nje došlo s COVID-19 ili od njega, učinjeno je puno.
Pa ovo je nevjerojatno koliko dezinformacija i navlačenja. Dakle kod astme, tipične i dobro poznate bolesti napadaji dovode do suženja donjih dišnih puteva (bronha) kontrakcijom mišića u istima. Uglavnoh se uspješno liječi (pumpicama). Međutim kod posebno teških slučajeva napadi su česti, vrlo jaki i dugotrajni te mgu dovesti do situacije da vlastiti bronhi "uguše" pacijenta. Suženja su toliko jaka da je normalan protok zraka gotovo nemoguć. Ako je terapija neuspješna ili neadekvatna stanje dovodi do prestanka disanja, posljedične hipoksije (nedostatka kisika za funkcioniranje organizma, oštećenja organa (naročito mozga) što rezultira smrtnim ishodom. Karakteristično hipoksično oštećenje mozga rezultira moždanim edemom i nemogućnošću reguliranja temperature i stalih normalnih procesa u tijelu. I to je kraj. Dakle skraćeno tešak astmatski napad dovodi do nemogućnosti protoka plinova za disanje, što dovodi do hipoksije, što na kraju dovede do smrti ako je terapija neuspješna. Niti prva niti posljedna osoba koja će s teškom astmom završiti na taj način. Da li je utjecaj pozitivnog nalaza koronavirusa i eventualnog COVIDa moguć? Jeste. Je li vjerojatan? Ne.