Fascinacija vlakovima od najranijeg djetinjstva “kriva” je što se
superodlikaš u osnovnoj školi umjesto u neku elitnu gimnaziju upisao u
četverogodišnju strukovnu školu.
– Odmalena su me jako privlačili vlakovi, mogao sam satima stajati i
gledati ih... Kasnije su me počeli zanimati kontrolni stolovi sa žutim,
zelenim i plavim lampicama s kojih se regulira kretanje vlakova –
objašnjava Edo Bosilj razloge zbog kojih se upisao u Željezničku
tehničku školu u Zagrebu.
Prijave
su 29. i 30. lipnja, upisi 2. srpnja
Strukovnjaci
blistaju i na pravu
Misle na posao
Važnu ulogu imalo je i to što su mu i djed i otac željezničari, kao i
to što će nakon strukovne škole imati zvanje s kojim se može zaposliti,
a nakon gimnazije morao bi nastaviti školovanje. U istu školu iz vrlo
sličnih razloga – obiteljske tradicije i mogućnosti zapošljavanja –
upisala se i Matea Ban, također superodlikašica u osnovnoj školi.
– Kad je počela praksa, definitivno sam se zaljubila u taj posao i u tu
struku. Mlađem bratu preporučit ću strukovnu školu – kaže Matea. Kad bi
sam ponovno birao, Edo bi izabrao isto, a mlađim kolegama savjetovao bi
da prije konačnog izbora “dobro promisle jer im je to jako važna odluka
u životu”.
A tu odluku ovih dana morat će donijeti gotovo pedeset tisuća završenih
osnovnoškolaca. Presjeći dvojbu gimnazija ili strukovna škola, posebno
će teško biti superodlikašima koji po ocjenama postignutim u osnovnoj
školi mogu kamo god žele. U svakom slučaju, najbolje gimnazije i
četverogodišnje strukovne škole dobiju najbolje učenike već u prvom
upisnom krugu.
– Nakon završene strukovne škole mladi imaju zanimanje s kojim se mogu
zaposliti. Sve četverogodišnje strukovne škole pružaju im mogućnost
nastavka obrazovanja na sveučilištima i veleučilištima, a na studije se
mogu upisati i nakon trogodišnje škole, ali samo uz uvjet da polože
razliku za neki četverogodišnji program. S druge strane, gimnazije
učenicima daju izrazito široko obrazovanje koje im je dobra podloga za
bilo koji fakultet – komentira državni tajnik za srednje škole Želimir
Janjić.
Presuđuju stipendije
Dodaje također da postoje programi za koje učenici mogu dobiti
stipendije, a nakon završetka odmah mogu pronaći posao. To su zanimanja
u području građevinarstva i brodogradnje te zvanja kuhara, konobara,
slastičara...
Zanimljivo je da se plaća dobrih kuhara može mjeriti s menadžerskim ili
plaćama sveučilišnih profesora jer se kreće od petnaestak tisuća kuna
naviše. Posljednjih nekoliko godina, kaže Janjić, stipendiraju se i
učenici deficitarnih pomorskih zanimanja – nautičara i strojara – koji
također vrlo lako dolaze do posla.
Za gimnazije
1. Širina obrazovanja
2. Mogućnost izbora bilo kojeg fakulteta
3. Konačnu odluku o zanimanju ne treba donijeti odmah
Za strukovne škole
1. Stipendiranje deficitarnih zanimanja
2. Mogućnost zapošljavanja nakon srednje škole
3. Mogućnost upisa na fakultete, posebno na srodne
