LNG terminalom na Krku Hrvatska se u kontekstu energetske suradnje utisnula na kartu Europe i svijeta, rekao je premijer Andrej Plenković u petak u Sofiji gdje sudjeluje na samitu Inicijative tri mora.
Premijer Andrej Plenković sudjelovao je danas u Sofiji na šestom sastanku na vrhu Inicijative triju mora, koja je bila čedo bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a od koje se novi predsjednik Republike Zoran Milanović distancirao. No, distancirao je više sebe osobno nego Hrvatsku jer premijer Plenković danas je u Sofiji imao dosta optimistične i poruke predanosti Hrvatske ovoj inicijativi koja okuplja 12 država članica Europske unije između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Države Inicijative triju mora trenutno imaju 90 strateških projekata, a od toga je 11 hrvatskih, ukupno vrijednih 1,78 milijarde eura. Među tim hrvatskima najvažniji je LNG terminal na Krku, koji je u govoru na summitu u izjavi novinarima u Sofiji naglašavao premijer Plenković.
– Hrvatska je upravo u ovoj godini otvorila svoj LNG terminal na Krku. U kontekstu energetske suradnje utisnuli smo se ne samo na kartu Europe nego i na kartu svijeta. S te strane vjerujemo da je to veliki doprinos Hrvatske suradnji u energetskom sektoru u ovoj Inicijativi – rekao je Andrej Plenković u Sofiji. – To se ovdje izrazito poštuje i podržava – dodao je.
VIDEO LNG terminal
Velik dio robne razmjene
Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povukla je Hrvatsku u status suosnivačice ove inicijative 2015., zajedno s Poljskom, a u početku nije bila vidljiva nikakva potpora Europske unije te se činilo da ta inicijativa, uz potporu Amerikanaca i predsjednika Donalda Trumpa koji se pojavio na drugom summitu u Varšavi, kontrira Bruxellesu u nekim aspektima.
Tada, u početku, ni Andrej Plenković nije pokazivao preveliku zagrijanost za tu inicijativu, no prije nekoliko godina dojam kontriranja je potpuno nestao, Europska komisija (a i Njemačka) otvoreno je podržala Inicijativu, a projekti koje je Inicijativa definirala kao strateške ionako se preklapaju sa strateškim projektima sufinanciranima novcem iz EU fondova. Sada premijer Plenković ostavlja dojam da je on, nakon nestanka Kolinde Grabar-Kitarović, hrvatski stjegonoša Inicijative triju mora.
Plenkovićeva Vlada gleda na skupinu zemalja Inicijative triju mora ne samo kao na zemlje koje se trebaju bolje povezati u infrastrukturnom smislu nego i kao važan sastojak ukupnog “kolača” robne razmjene Hrvatske s ostatkom svijeta. Na 10 država neformalne skupine “Tri mora” otpada 23,3 posto ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. A ako se gleda robna razmjena Hrvatske s ostatkom Europske unije, na ovih 10 država otpada udio od 30 posto, kažu u Vladi.
Energetska sigurnost
Glavni je cilj Inicijative triju mora infrastrukturno povezivanje istočnog dijela Europske unije po “uspravnici” sjever – jug. Infrastrukturni projekti kojima se želi ojačati taj istočni dio Unije uključuju energetske (plin, električna energija), prometne (autoceste i željezničke pruge, koje sada uglavnom idu smjerom zapad – istok, a ne sjever – jug po tom istočnom krilu EU) i telekomunikacijske mreže. Amerikanci su od početka podržavali tu ideju jer u tome vide i energetsku sigurnost, odnosno smanjenje energetske ovisnosti tih zemalja o Rusiji. Šest država Inicijative triju mora ima 100-postotnu ovisnost o ruskom plinu, a ostalih pet ovisi o ruskom plinu u omjerima koji variraju od 95 do 51 posto.
U tom kontekstu važan je LNG terminal na Krku premda je ta važnost još vidljivija u riječima na summitima nego u djelima poput zakupa kapaciteta samog terminala, odnosno iskazivanja konkretnog interesa iz niza različitih zemalja Inicijative. Ideja je da LNG terminali na Krku u Hrvatskoj i u Swinoujsciu u Poljskoj budu povezani mrežom plinovoda i prekograničnih konektora preko Mađarske, Slovačke i Češke. Iz hrvatske Vlade naglašavaju kako to infrastrukturno povezivanje nije geopolitički usmjereno protiv Rusije jer “predviđeni protok plina između dvaju terminala iznosi manje od 10 posto ruskog izvoza u Europu”.
Na marginama summita u Sofiji premijer Plenković je imao bilateralni sastanak s predsjednicom Estonije Kersti Kaljulaid, s kojom je razgovarao o tome kako iskustvo Estonije može pomoći Hrvatskoj u bržoj digitalizaciji. A digitalizacija je bila i tema sastanka s predstavnicima kompanije Amazon Web Service koja bi, prema Plenkovićevoj izjavi na Twitteru, mogla otvoriti regionalni centar u Zagrebu.
Ne znam Plenkovicu, kakav je dobitak jeli pojeftinija plin ili je skuplji..Vidim benzin blizu jedanest kuna..Govore bit ce cetrnest..To ti malo da bi naskodio Rusin.Samo plinovod Turski tok dosa do Madarsje granice.Nastavit ce prema Austriji. A Sjeverni tok za Njemacku bit ce gotov uskoro.Mi cemo placat skuplji plin na radost nasi bogati gradana.