Za pohvalu

Plesači nisu znali ništa o nošnjama, a na kraju su je izradili

'nonje3_ses_zag_070311.1'
Foto: ''
1/3
07.03.2011.
u 17:27

U etnokutku sada su izložene sve prikupljene informacije te desetak originalnih narodnih nošnji

Zahvaljujući znatiželji i želji da nauče nešto više o baštini kraja u kojemu žive, četvero učenika drugog i četvrtog razreda OŠ Stubičke Toplice, Stjepan Biškup, Ana Oremuš, Ana Klarić i Maša Brozović, uz pomoć svojih učiteljica upustilo se u mali avanturistički pothvat iz kojeg je proizašao projekt pod nazivom "Ženske narodne nošnje stubičkoga kraja". Tim projektom djeca će se predstaviti i na Županijskoj smotri projekata za demokratsko građanstvo 1. travnja u OŠ Brestovec Orehovički.

Nisu znali obući nošnju

Naime, mališani, inače aktivni članovi DND-a Stubičke Toplice, plešu i u folklornoj sekciji i upravo su tamo shvatili da zapravo ništa ne znaju o narodnim nošnjama. Neznanje ih je potaknulo na istraživanje.

– Prilikom priprema za nastup morali smo odjenuti narodne nošnje i tu su nastali problemi. Nismo znali obući nošnju, a ni to od koliko se dijelova sastoji, kako se ti dijelovi zovu, od čega se izrađuju? To naše neznanje potaknulo nas je da počnemo prikupljati podatke o nošnjama i da doznamo koja je njihova prava vrijednost – ispričao nam je jedini muški i ujedno najmlađi član ovoga istraživačkog tima, Stjepan Biškup, učenik 2.a razreda. Osim na internetskim stranicama Ministarstva kulture djeca su mnogo korisnih informacija doznala i u donjostubičkoj Kajkaviani te u OŠ Gornja Stubica, gdje je etnozbirka ženskih narodnih nošnji.

– Iz priče voditeljica etnozbirke doznali smo da su se narodne nošnje izrađivale od konoplje, uz dodatak lana ili pamuka i da se sastoje od oplečka, rubače s janjišćem i fertuna. Doznali smo i to da je najstarija narodna nošnja u njihovoj etnozbirci "naguzana" načinjena od lugom izbijeljena platna s bijelim cvjetnim vezom stara oko 120 godina. Naučile smo i kako su se nošnje izrađivale, prale i peglale – ispričale su nam učenice 4. razreda Ana Oremuš i Ana Klarić. Nakon proučavanja djeca su izradila svoju stubičku narodnu nošnju od papira koja nije izbjeljivana lugom, s našnitanim faldama i izvezenu bijelim koncem.

Pomogle mame i bake

– Na satu likovne kulture nastojali smo nacrtati motive s narodnih nošnji i napraviti svoju narodnu nošnju od papira. Oko krojenja, vezenja i izrade motiva pomogle su nam mame i bake, a cijeli projekt realizirali smo uz pomoć učiteljica Brigitte Gmaz, Martine Šaban i pedagoginje Sandra Haddad. Sada prepoznajemo neke od ženskih narodnih nošnji stubičkoga kraja, a sretni smo jer smo potaknuli sumještane na očuvanje narodnih nošnji – poručila je Maša Brozović, također učenica 4. razreda. Svoje novo znanje dvije Ane, Maša i Stjepan odlučili su podijeliti s ostalim učenicima škole, među kojima su prethodno proveli anketu koja je pokazala da o nošnjama ne znaju gotovo ništa. Stoga su s učiteljicama uredili etnokutak i u njemu izložili plakate s prikupljenim informacijama te desetak posuđenih, starih nošnji stubičkoga kraja na koje su naišli tijekom zanimljivog istraživanja. Naravno, tu neće stati, i nošnje i znanje nastavit će prikupljati.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije